Hrvatska je u prvih sedam mjeseci 2026. ostvarila 59,1 milijun noćenja, a srpanj je donio najbolji rezultat u posljednje dvije godine. Uz rast financijskih pokazatelja, ministar Glavina i direktor HTZ-a Staničić ističu konkurentnost i dobru prilagodbu tržištu.
12,4 milijuna turističkih dolazaka i 59,1 milijun noćenja, to su brojke koje je Hrvatska ostvarila u prvih sedam mjeseci 2026. godine. Prema podacima sustava eVisitor objavljenima u ponedjeljak, 10. kolovoza, obje kategorije bilježe rast od jedan posto u odnosu na isto razdoblje lani. Pritom se posebno izdvojio srpanj, s 4,7 milijuna dolazaka i 29,6 milijuna noćenja donio je najbolji mjesečni rezultat u posljednje dvije godine.
Ministar turizma i sporta Tonči Glavina nije skrivao zadovoljstvo. Brojke, kaže, potvrđuju konkurentnost i otpornost hrvatskog turizma. "Zadovoljni smo turističkim rezultatima ostvarenima u prvih sedam mjeseci ove godine, a posebno činjenicom da smo u srpnju ostvarili najbolji rezultat u posljednje dvije godine", izjavio je Glavina.
No nije samo fizički promet taj koji raste. Financijski pokazatelji prate ga, i to dvoznamenkasto. U srpnju je vrijednost fiskaliziranih računa porasla za 18 posto, dok je broj izdanih računa bio veći za osam posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Ministar taj rast pripisuje kvalitetnoj promociji i pravodobnoj prilagodbi ponude, zahvalivši cijelom turističkom sektoru, a posebno pružateljima usluga smještaja, čije su akcijske ponude dodatno podigle konkurentnost.
Od ukupnog broja noćenja, Jadran je apsorbirao 56,1 milijun, rast od 0,5 posto u odnosu na lani. Kontinentalni dio zemlje, uključujući Zagreb, premašio je tri milijuna noćenja, što je rast od jedan posto. Srpanj je najviše gostiju doveo s tržišta Njemačke, Slovenije, Hrvatske, Poljske, Češke, Austrije i Mađarske.
Kad se promet razloži po županijama, Istra se nameće kao apsolutni lider, 16,7 milijuna noćenja u prvih sedam mjeseci. Splitsko-dalmatinska županija prati je s 11,1 milijun noćenja, a Kvarner s 9,7 milijuna. Među najposjećenijim destinacijama u srpnju našli su se Rovinj, Vir, Poreč, Medulin i Dubrovnik, dok su u kumulativnom poretku od siječnja do srpnja visoko pozicionirani i Split te Umag.
Gledano prema emitivnim tržištima, Nijemci su ostvarili najviše noćenja, 10,3 milijuna. Domaći gosti s hrvatskog tržišta slijede sa 7,6 milijuna noćenja, a potom Slovenci sa 6,7 milijuna. Austrijanci su ostvarili 4,3 milijuna, Poljaci 3,9 milijuna, Česi tri milijuna, gosti iz Ujedinjenog Kraljevstva 2,2 milijuna, a Mađari 2,1 milijun noćenja.
Direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić ocijenio je da rezultati pokazuju vrlo snažnu poziciju Hrvatske na globalnom turističkom tržištu, unatoč zahtjevnim okolnostima. "Ono što posebno iščitavamo iz ovogodišnjih turističkih kretanja jest promjena načina na koji gosti donose odluke o svojim putovanjima. Last minute rezervacije imaju važnu ulogu, a pri odabiru destinacije sve se više traži najbolji omjer cijene i kvalitete, uz sigurnost i jednostavnu dostupnost", rekao je Staničić.
Hrvatska u tom kontekstu, dodao je, ima niz prednosti, od blizine najvažnijim emitivnim tržištima i dobre prometne povezanosti do raznolikosti ponude. Predstoji razdoblje Ferragosta, tradicionalno važno za putovanja talijanskih gostiju, a odlične najave stižu i za posezonu, promotivne aktivnosti kreću sredinom kolovoza, posebno na tržištima Poljske i Velike Britanije.
