Znanstvenici sa Stanforda i Arc instituta upotrijebili su umjetnu inteligenciju za stvaranje virusa koji ne postoje u prirodi, otvarajući vrata novim terapijama protiv superbakterija, ali i brojna pitanja o sigurnosti.
U istraživanju koje pomiče granice sintetičke biologije, znanstvenici su uz pomoć umjetne inteligencije stvorili 16 potpuno novih, održivih virusa. Ovi genetski kodovi, koji se uvelike razlikuju od svih poznatih prirodnih virusa, predstavljaju obećavajući korak prema razvoju novih terapija za borbu protiv bakterija otpornih na antibiotike, ali istovremeno izazivaju ozbiljnu zabrinutost zbog mogućnosti zlouporabe, prenosi CNN.
Studija, objavljena prošlog tjedna u prestižnom časopisu Science, detaljno opisuje kako su istraživači iskoristili AI alat nazvan Evo. Za razliku od velikih jezičnih modela poput onih na kojima se temelji ChatGPT, koji se treniraju na golemim količinama teksta, Evo je svoju "jezičnu bazu" izgradio na genetskim sekvencama iz milijuna izvora i, kako se navodi u studiji, "iz svih područja života".
Tim sa Sveučilišta Stanford i instituta Arc u SAD-u zatim je zadao umjetnoj inteligenciji da generira tisuće kombinacija genoma unutar strogo zadanih okvira, konkretno, onih koji bi se mogli smjestiti u bakterijsku stanicu E. coli. Cilj je bio da AI "nauči evolucijska ograničenja" prirodnih genoma i pokuša ih nadmašiti.
Od tisuća genetskih nacrta koje je umjetna inteligencija proizvela, znanstvenici su u laboratoriju sintetizirali i testirali njih oko 300. Rezultati su bili fascinantni: 16 od tih genoma rezultiralo je održivim virusima. Svi novostvoreni virusi pripadaju skupini bakteriofaga, što znači da su specijalizirani za inficiranje bakterija i ne mogu zaraziti ljudske stanice.
Ono što je posebno iznenadilo istraživače je da je jedan od novih virusa posjedovao svojstvo koje je bilo "evolucijski vrlo udaljeno" od svega poznatog. To sugerira da je umjetna inteligencija uspjela potaknuti genetske promjene za koje bi prirodnoj evoluciji možda trebali milijuni godina da dokaže njihovu mogućnost.
Praktična primjena ovog otkrića odmah je testirana. Mješavina novostvorenih virusa uspjela je nadvladati bakterijsku otpornost kod nekih sojeva E. coli, što do sada nije bilo moguće. Ovo je posebno značajno u kontekstu rastuće globalne prijetnje antimikrobne otpornosti, gdje tradicionalni antibiotici postaju neučinkoviti.
"Ovo otvara put razvoju prilagodljivih i otpornih terapija bakteriofagima protiv patogena koji se brzo razvijaju", napisali su autori studije u svom radu.
Terapija bakteriofagima, iako stara gotovo stoljeće, ponovno dobiva na važnosti upravo zbog krize s antibioticima. Mogućnost da se uz pomoć umjetne inteligencije brzo dizajniraju prilagođeni virusi za borbu protiv specifičnih bakterijskih infekcija mogla bi revolucionirati medicinu.
Unatoč medicinskom potencijalu, studija neizbježno otvara i pitanja o dvostrukoj namjeni tehnologije. Iako su stvoreni virusi bezopasni za ljude, sama činjenica da se umjetna inteligencija može koristiti za stvaranje potpuno novih oblika života, koji nadilaze milijune godina evolucije, budi etičke i sigurnosne rasprave. Mogućnost da bi se slične metode mogle zloupotrijebiti za stvaranje patogena s neželjenim svojstvima predstavlja izazov za koji još ne postoji adekvatan regulatorni okvir.
