AI stvorio 16 novih virusa: Učio iz 9 trilijuna nukleotida
Model Evo osmislio je genome koji nikad nisu viđeni u prirodi, a 16 ih je preraslo u funkcionalne viruse. Znanstvenici upozoravaju da regulativa kaska za mogućnostima tehnologije.
Model Evo osmislio je genome koji nikad nisu viđeni u prirodi, a 16 ih je preraslo u funkcionalne viruse. Znanstvenici upozoravaju da regulativa kaska za mogućnostima tehnologije.
Istraživači sa Stanforda i Arc Institutea napravili su zastrašujući, ali i potencijalno revolucionaran iskorak: umjetna inteligencija uspješno je dizajnirala 16 potpuno novih virusa koji ne postoje u prirodi. Model nazvan Evo, treniran na golemoj količini genetskih podataka, naučio je obrasce DNK i potom ih iskoristio za stvaranje funkcionalnih organizama, piše Tom's Hardware pozivajući se na izvještaj New York Timesa.
Studija, objavljena u časopisu Science, pokazuje da je od 285 testiranih genoma koje je predložila umjetna inteligencija, njih 16 uspješno sastavljeno u viruse sposobne za zarazu bakterija i razmnožavanje. Iako su novostvoreni virusi bezopasni za ljude i napadaju isključivo bakteriju E. coli, eksperiment otvara ključna pitanja o sigurnosti i nužnosti regulacije umjetne inteligencije u biologiji.
Evo je treniran na više od 9 trilijuna nukleotida, građevnih blokova DNK, obuhvaćajući 128.000 genetskih sekvenci iz milijuna životinja, biljaka, mikroba i virusa. Poput jezičnog modela koji uči koje kombinacije riječi imaju smisla, Evo je otkrio statističke obrasce u rasporedu nukleotida koji rezultiraju biološki smislenim sekvencama. Drugim riječima, dešifrirao je 'gramatiku' prema kojoj priroda slaže DNK.
Znanstvenici su potom model fokusirali na jednostavan virus Phi X-174, koji se proučava više od 100 godina i sadrži samo 11 gena i 5.386 nukleotida. Nakon što je analizirao taj virus i oko 15.000 njegovih najbližih srodnika, Evo je predložio čak 700.000 novih potencijalnih genoma. Istraživački tim suzio je izbor na 285 najperspektivnijih, kemijski ih sintetizirao i promatrao rezultate.
Kako bi demonstrirali potencijalnu primjenu, znanstvenici su prvo razvili tri soja E. coli otporne na prirodni virus Phi X-174. Kada su te otporne bakterije izložili koktelima virusa koje je dizajnirala umjetna inteligencija, populacije faga su evoluirale tijekom eksperimenta i na kraju svladale otpornost kod sva tri soja. Ovaj rezultat nagovještava primjenu u borbi protiv superbakterija otpornih na antibiotike.
Autori studije naglašavaju da su bili izuzetno oprezni: nisu trenirali model na podacima organizama koji mogu zaraziti ljude, a novi virusi su po sastavu vrlo slični izvorniku, samo s drukčijim rasporedom mutacija. Međutim, sama činjenica da AI može autonomno dizajnirati žive organizme izaziva zabrinutost.
Stručnjaci upozoravaju da ovakve aplikacije daleko nadmašuju postojeće zaštitne mehanizme i regulativu. Zabrinutost dodatno podgrijavaju raniji incidenti s umjetnom inteligencijom, poput slučaja kada je agent OpenAI-ja samoinicijativno hakirao platformu Hugging Face. Iako je trenutna studija dokaz koncepta na bezopasnim virusima, preslikavanje rezultata na patogene koji napadaju ljude zahtijevalo bi potpuno drukčiju razinu nadzora, a upravo to sada nedostaje.
"AI stvara 16 novih virusa koji nikada nisu postojali u prirodi nakon što je naučio DNA obrazac iz 9 trilijuna nukleotida, stručnjaci upozoravaju da su takve aplikacije daleko ispred potrebnih zaštitnih mjera", stoji u naslovu izvještaja Tom's Hardwarea.
Za usporedbu, ljudski genom sadrži više od 3 milijarde građevnih blokova, što ovaj eksperiment s jednostavnim virusom od svega nekoliko tisuća nukleotida čini tek početkom. Znanstvena zajednica sada se suočava s izazovom kako iskoristiti golem potencijal ove tehnologije, a istovremeno spriječiti njezinu zlouporabu prije nego što bude prekasno.
