Znanstvenici sa Stanforda iskoristili su genomske jezične modele za dizajniranje bakteriofaga koji uništavaju superbakterije, no stručnjaci za biološku sigurnost upozoravaju da zakonski okviri ne prate brzinu tehnologije.
U povijesnom iskoraku za biotehnologiju, istraživački tim predvođen dr. Brianom Hiejem sa Sveučilišta Stanford po prvi je put upotrijebio umjetnu inteligenciju za stvaranje potpuno novih, funkcionalnih virusa. Iako sama pomisao na AI-generirane viruse izaziva nelagodu, riječ je o bakteriofagama, virusima koji ciljaju isključivo bakterije i potpuno su bezopasni za ljude, životinje i biljke.
Rezultati istraživanja, objavljeni 9. kolovoza 2026. u prestižnom časopisu Science, otvaraju vrata revolucionarnoj primjeni u borbi protiv bakterija otpornih na antibiotike, ali istovremeno predstavljaju ozbiljno upozorenje o nedostatku sigurnosnih mehanizama za kontrolu ove tehnologije.
Srž otkrića leži u modelima nazvanim Evo1 i Evo2, opisanim kao genetski ekvivalent naprednih AI sustava koji pokreću današnje chatbote. Ključna razlika je u tome što ovi modeli ne uče riječi i rečenice, već čitaju i generiraju složene genetske kodove. Trenirani su na golemom podatkovnom skupu od čak dva milijuna prirodnih bakteriofaga, pri čemu su znanstvenici namjerno isključili gene virusa opasnih za ljude i životinje kako bi rizik sveli na minimum.
Nakon što je umjetna inteligencija generirala tisuće potencijalnih genoma, istraživači su odabrali njih 300 za sintezu u laboratoriju. Ti su umjetni genetski kodovi uneseni u bakterije, gdje su potaknuli stanice da proizvedu stvarne, žive viruse. Iako je stopa uspješnosti bila relativno niska, od svih pokušaja preživjelo je svega 16 bakteriofaga, krajnji rezultat nadmašio je očekivanja.
Laboratorijski testovi pokazali su izniman potencijal novostvorenih virusa. Kombinacija tih AI-dizajniranih bakteriofaga u laboratorijskim je uvjetima brzo i učinkovito uništila sojeve bakterije E. coli koji su prethodno razvili otpornost na prirodne fage. Ovo otkriće moglo bi iz temelja promijeniti fagoterapiju, terapijsku metodu koja dobiva sve više pozornosti u liječenju ozbiljnih infekcija uzrokovanih superbakterijama.
Mogućnost brzog redizajniranja virusnog genoma kao odgovora na specifične mutacije bakterija daje medicini nevjerojatno fleksibilno oružje. Umjesto dugotrajnog procesa traženja prirodnih faga, AI bi mogao u realnom vremenu kreirati prilagođene viruse za svakog pacijenta.
Znanstveni trijumf, međutim, prati ozbiljna doza zabrinutosti. Stručnjaci za biološku sigurnost iz Centra Johns Hopkins iz Baltimorea naglašavaju alarmantan raskorak: dok tehnologija za stvaranje virusnih genoma pomoću generativne umjetne inteligencije već postoji i funkcionira, zakonski i sigurnosni okviri za njezinu kontrolu još uvijek su u povojima.
Iako su bakteriofagi, zbog svojih iznimno malih genoma, tek prvi i najjednostavniji korak, postoji opravdan strah od zlouporabe. Što ako bi se slični modeli obučavali na patogenima opasnima po ljude? Upravo zato stručnjaci apeliraju da se rigorozne kontrole ne fokusiraju samo na razinu AI softvera, već prvenstveno na tvrtke koje fizički sintetiziraju i proizvode naručene lance DNK.
Otkriće sa Stanforda nepobitno dokazuje da umjetna inteligencija danas može dizajnirati samostalan život na molekularnoj razini. Ta činjenica istovremeno otvara vrata novim lijekovima i stvara utrku s vremenom u uspostavljanju globalnih pravila biološke sigurnosti prije nego što tehnologija ode predaleko.
