Znanstvenici sa Stanforda iskoristili su AI model Evo 2 za dizajn 16 virusa koji uništavaju bakterije otporne na antibiotike, otvarajući put novoj generaciji lijekova, ali i raspravu o biološkoj sigurnosti.
Znanstvenici sa Sveučilišta Stanford postigli su povijesni proboj koristeći generativnu umjetnu inteligenciju za stvaranje prvih virusa posebno dizajniranih za borbu protiv superbakterija otpornih na lijekove. Tim predvođen Brianom Hieom, kemijskim inženjerom i koautorom studije, upotrijebio je AI model nazvan Evo 2, obučen na milijunima genetskih sekvenci iz cijelog svijeta, kako bi kreirao niz virusa poznatih kao bakteriofagi, mikroorganizmi koji love i ubijaju štetne bakterije.
U laboratorijskim testovima, mješavina 16 "iznimno dobrih" virusa koje je dizajnirao Evo 2 uspjela je brzo uništiti bakterije E. coli koje su već bile imune na prirodne fage. E. coli je skupina bakterija koja uzrokuje crijevne infekcije i sve je otpornija na dostupne antibiotike, što rastuću otpornost na antibiotike čini globalnom prijetnjom.
Ključna prednost ovog pristupa leži u kombiniranju više genetski različitih virusa. "Ako bakterije steknu otpornost na jedan fag, lijek postaje beskoristan", objasnio je Brian Hie za Euronews. "No, ako imate više genetski različitih faga u mješavini, bakterijama će biti znatno teže razviti otpornost na cijeli koktel."
Istraživači ističu da bi se ova tehnologija u budućnosti mogla koristiti za ciljanje drugih opasnih bakterija, poput onih koje uzrokuju tuberkulozu ili čestu bolničku infekciju MRSA-u.
Iako otkriće nudi ogroman medicinski potencijal, činjenica da su istraživači model Evo 2 učinili otvoreno i besplatno dostupnim za preuzimanje izazvala je ozbiljne rasprave o sigurnosti. Autori studije priznaju da je otvorenost alata potaknula zabrinutost da bi "zlonamjerni akteri" potencijalno mogli koristiti modificirane verzije za dizajn štetnih bioloških agenasa.
Simon Clarke, izvanredni profesor stanične mikrobiologije na Sveučilištu u Readingu u Ujedinjenom Kraljevstvu, koji nije sudjelovao u istraživanju, komentirao je za Euronews: "Kao što autori ističu, ovo otvara ozbiljna regulatorna i sigurnosna pitanja, u najmanju ruku."
"Iako je rad ove prirode inače strogo reguliran, ohrabrujuće je što su ovi znanstvenici pokazali dodatnu suzdržanost pružajući važne zaštitne ograde, ali ne postoji jamstvo da će svaki drugi znanstvenik koji pokuša nešto slično biti jednako oprezan", dodao je Clarke.
Tim koji stoji iza modela Evo 2 poduzeo je konkretne korake kako bi smanjio rizike. Još u veljači 2025. godine objavili su da su iz svojih skupova podataka isključili patogene koji inficiraju ljude i druge složene organizme, navodeći etičke i sigurnosne rizike te želju da "spriječe korištenje Evo-a za razvoj biološkog oružja".
Autori studije tvrde da je prednost biologije dizajnirane umjetnom inteligencijom u odnosu na prirodnu evoluciju upravo mogućnost izravne ugradnje sigurnosnih provjera u sam proces. Clarke je, međutim, ustvrdio da patogeni koji se prirodno pojavljuju trenutno predstavljaju veći rizik od onih koje dizajnira AI jer ih je lakše nabaviti i proizvesti nego stvoriti nove od nule.
Model Evo 2 treniran je na milijunima prirodnih genoma, što mu je omogućilo da nauči složenu "gramatiku" i pravila koja čine DNK sekvencu funkcionalnom. Kao i kod drugih bioloških AI modela, ovaj skup podataka uključuje genetske sekvence i karakteristike patogena.
Trenutno ne postoji univerzalni okvir koji regulira te skupove podataka. Iako neki programeri dobrovoljno isključuju visokorizične podatke, istraživači tvrde da bi jasna i dosljedna pravila trebala vrijediti za sve. Ranije ove godine, više od 100 istraživača diljem svijeta napisalo je otvoreno pismo u kojem se navodi: "Ulozi upravljanja biološkim podacima su visoki jer bi AI modeli mogli pomoći u stvaranju ozbiljnih bioloških prijetnji."
Znanstvenici su zaključili da će pronalaženje prave ravnoteže između otvorenosti i nužnih sigurnosnih ograničenja za visokorizične podatke biti ključno kako AI sustavi postaju moćniji i šire dostupni.
