Baltik se priprema za rusku lažnu zastavu
Litavski ministar obrane upozorava na operaciju s lažnim ukrajinskim dronom čiji je cilj oslabiti potporu Kijevu i posijati sumnju među saveznicima.
Litavski ministar obrane upozorava na operaciju s lažnim ukrajinskim dronom čiji je cilj oslabiti potporu Kijevu i posijati sumnju među saveznicima.
Litavske obavještajne službe upozorile su na moguću rusku operaciju pod lažnom zastavom u kojoj bi Moskva mogla iskoristiti zaplijenjene ukrajinske bespilotne letjelice za napad na kritičnu infrastrukturu u baltičkoj regiji. Cilj takve operacije bio bi stvoriti dojam da Kijev stoji iza napada, izjavio je u ponedjeljak, 10. kolovoza 2026., litavski ministar obrane Robertas Kaunas.
"Govorimo o operaciji pod lažnom zastavom koja uključuje lažni ukrajinski dron... Jedan od ciljeva je da NATO oklijeva i smanji potporu Ukrajini. Uvjeravam vas da se to neće dogoditi", rekao je Kaunas za EUobserver. Upozorenje dolazi u trenutku dok europske obavještajne službe bilježe intenziviranje ruskih hibridnih operacija usmjerenih na zastrašivanje saveznica i podrivanje sigurnosti.
Samo dan prije nego što je upozorenje objavljeno, njemačke vlasti pokrenule su istragu o incidentu u zračnoj luci Leipzig/Halle. Tamo je pronađen dron s eksplozivom u blizini ukrajinskog teretnog zrakoplova Antonov koji je prevozio vojno streljivo. Sigurnosni novinar ARD-a Michael Götschenberg istaknuo je ključno pitanje za Denník N: "Kao i kod svakog incidenta s dronom, najvažniji zadatak ovdje je utvrditi tko je bio njegov pilot. Identificiranje pilota obično je ključno za pripisivanje odgovornosti, posebno ako istražitelji također ispituju moguću povezanost s ruskim hibridnim ratovanjem."
Litavski predsjednik Gitanas Nausėda već je sredinom srpnja 2026. potvrdio da su obavještajne službe primile signale o planiranim napadima na kritičnu infrastrukturu. "Primili smo takve signale od naših obavještajnih službi. Oni ne navode određeno mjesto ili vrijeme, jer protivnik još nije dovršio svoje planiranje, a mi znamo samo o planu ili samoj meti", izjavio je za agenciju BNS. Nausėda je dodao da bi napadi mogli uključivati "različita sredstva namijenjena fizičkom oštećenju kritične infrastrukture... sve što remeti rad tih objekata".
Keir Giles, britanski stručnjak za ruske hibridne operacije iz londonskog think-tanka Chatham House, smatra da način na koji Litva objavljuje informacije sugerira postojanje konkretnih obavještajnih podataka. "Način na koji se ove informacije postupno objavljuju sugerira da obavještajne službe imaju specifično znanje o novom obliku ruskog napada, a ne samo procjenu hipotetskog scenarija", rekao je za Denník N.
Giles objašnjava i zašto Litva javno govori o mogućoj operaciji prije nego što se ona dogodi: "Ako je ovo potencijalna operacija pod lažnom zastavom, važno je preduhitriti dezinformacije i unaprijed upozoriti na njih. Mediji i donositelji odluka tada su pripremljeni na širenje lažnih informacija i manje je vjerojatno da će biti zavedeni njima."
"Rusija je više puta uspjela stvoriti neizvjesnost oko odgovornosti za pojedinačne incidente, uključujući pokušaje da svoje vlastite akcije pripiše Ukrajini. Takva zbrka može odgoditi donošenje odluka, potencijalno dajući Rusiji značajnu prednost u vremenski osjetljivoj situaciji."
Prema sigurnosnim analitičarima Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS), u modernim hibridnim operacijama informacijski učinak jednako je važan kao i sam napad. Ako bi se scenarij na koji upozoravaju Litva i Giles ostvario, operacija bi se mogla odvijati u nekoliko faza. Meta bi mogla biti trafostanica, željezničko čvorište, luka ili logistički centar, a napad bi se izveo modificiranim dronom koji bi izgledao kao ukrajinska bespilotna letjelica.
Litavski dužnosnici upravo u razdoblju između prvih tvrdnji na društvenim mrežama i potvrde dokaza vide najveći rizik. Ako bi se u međuvremenu stvorio dojam da Ukrajina stoji iza napada, cilj operacije ne bi bio ograničen samo na materijalnu štetu, već bi uključivao i podrivanje povjerenja među saveznicima. Nausėda je upozorio da obavještajni podaci ukazuju na to da se "ovo planiranje odvija na najvišoj razini, efektivno u Moskvi".
Latvijski predsjednik Edgars Rinkēvičs na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji u Vilniusu u srpnju 2026. upozorio je saveznike na iste prijetnje. "Informacije koje dobivamo od Litve, Latvije i drugih članica NATO-a ukazuju na različite pokušaje sabotaže i napore da se oslabi sigurnost naših zemalja", rekao je. Rinkēvičs je dodao da će "sljedeći mjeseci, možda čak i cijela sljedeća godina, biti presudni za sigurnost Baltika" te da Rusija već "testira našu pripremljenost i budnost".
Europske sigurnosne službe upozoravaju da se priroda ruskih hibridnih operacija promijenila posljednjih godina. Dok su kibernetički napadi i dezinformacijske kampanje u početku dominirali, slučajevi fizičke sabotaže postaju sve učestaliji. Jedna od najozbiljnijih istraga odnosila se na pakete sa zapaljivim napravama koji su se 2024. zapalili u logističkim centrima u Leipzigu, Birminghamu i Poljskoj. Europske službe sumnjaju da je ruska vojna obavještajna služba GRU organizirala operaciju, što Moskva poriče.
Giles upozorava da mnogi izolirani akti sabotaže izgledaju kao "priprema ili izviđanje za velike poremećaje logističkih i komunikacijskih mreža koji bi mogli podržati veću rusku operaciju". Ključni zadatak za obavještajne službe, kaže, bit će "prepoznati trenutak kada pripreme prerastu u stvarni napad".
Tijekom posjeta Litvi u veljači 2026., glavni tajnik NATO-a Mark Rutte izjavio je da Savez odgovara na promjenjivu prirodu prijetnji. "NATO čini Litvu sigurnijom, a Litva čini NATO jačim", rekao je Rutte. Istovremeno, NATO je u nedjelju potvrdio da su talijanski Eurofighteri završili misiju Air Policing u Rumunjskoj, pomažući u nadzoru zračnog prostora i jačanju protuzračne obrane diljem jugoistočne Europe.
