HR EN DE
NEWS SPORT BIZNIS SCENA LIFESTYLE TECH

Barban slavi 330 godina Trke na prstenac: od 1696. do nematerijalne baštine

Ovogodišnja, 51. Trka na prstenac održat će se 23. kolovoza, a manifestacija slavi veliki jubilej: tri stoljeća i tri desetljeća od prvog pisanog spomena viteškog nadmetanja iz 1696. godine.

Foto: Wikipedia (Trka na prstenac)
Ukratko
  • Barbanska Trka na prstenac ove godine slavi 51. izdanje i 330 godina od prvog pisanog spomena iz 1696. godine.
  • Prvi slavodobitnik bio je Ottavio Queliss, a manifestacija je 2016. uvrštena na listu nematerijalne kulturne baštine RH.
  • Pokroviteljstvo je potvrdio predsjednik Zoran Milanović, a premijer Andrej Plenković najavio je 1,44 milijuna eura za konjički centar.
  • Finale 51. Trke održat će se 23. kolovoza u 17 sati na Gradišću, a bogat popratni program traje od 20. kolovoza.

U Barbanu su u punom jeku pripreme za 51. izdanje tradicionalne Trke na prstenac, manifestacije koja ove godine slavi izniman jubilej, 330 godina od prvog pisanog spomena. Prema sačuvanim povijesnim zapisima, viteško nadmetanje održano je 10. lipnja 1696. godine za vrijeme mjesnog sajma na Duhove, a organizirao ga je tadašnji feudalni gospodar Barbana Franjo Loredan. Prvi slavodobitnik te davne 1696. godine bio je Ottavio Queliss.

Od zaboravljene igre do nematerijalne baštine

Nakon 1703. godine nema povijesnih zapisa o Trci na prstenac, no entuzijazam zajednice zaslužan je što je ova gotovo zaboravljena viteška igra nadživjela svoje povijesno razdoblje. Ključni poticaj za obnovu dao je riječki akademik Danilo Klen, koji je 1975. godine na znanstvenom skupu "Barban i Barbanština u prošlosti i sadašnjosti", u organizaciji Katedre Čakavskog sabora Barban, predstavio istraživanje o prvom pisanom tragu. Prva obnovljena Trka održana je 1976. godine, a njezin slavodobitnik bio je Vazmoslav Vale. Prošle godine titulu je ponio Antonio Osip. Statut Trke izrađen je 1978. godine, kada je osnovano i Društvo "Trka na prstenac". Godine 2016. manifestacija je uvrštena na listu nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske.

"Barban je mjesto u kojem tradicija nije ostala zaboravljena u prošlosti, nego živi, raste i nadahnjuje nove naraštaje. Trka na prstenac svjetionik je našeg identiteta i vrijednosti, sinonim hrabrosti i upornosti te jedan od najvećih simbola Barbana," izjavio je Aldo Osip, predsjednik Društva "Trka na prstenac".

Od posuđenih konja do stotina grla na Barbanštini

Osip ističe kako je utjecaj Trke na razvoj konjogojstva i konjičkog sporta na Barbanštini golem. "Kad je 1976. godine počela Trka na prstenac, mislim da na Barbanštini nije bilo niti jednog konja, već da su ih konjanici posuđivali iz Rovinja, Poreča i drugih mjesta. Danas na području općine Barban ima nekoliko stotina konja, i to je najbolji pokazatelj koliko je Trka utjecala na razvoj uzgoja konja", rekao je. Prema propozicijama, natjecati se mogu svi rođeni na geografskom području Istre, uključujući dijelove Slovenije i Italije te otoke Cres, Lošinj i Unije. Većinu natjecatelja čine Barbanci, no bilo je i sudionika iz Žminja, Labina, Izole, Poreča, Medulina i Rovinja.

Pokroviteljstvo predsjednika i potpora Vlade

Trka na prstenac redovito privlači državni vrh. Godine 2009. održana je pod pokroviteljstvom Ureda predsjednika RH, a s tribina na Gradišću pratili su je tadašnji predsjednici Stjepan Mesić, Ivo Josipović, Kolinda Grabar Kitarović i Zoran Milanović. Izaslanstvo Trke tijekom srpnja posjetilo je predsjednika Milanovića, predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića i premijera Andreja Plenkovića, predstavivši program 51. izdanja. Predsjednik Milanović potvrdio je da će manifestacija i ove godine biti pod njegovim pokroviteljstvom.

"Zahvaljujem Društvu na predanom radu i očuvanju ove tradicije, čiju će organizaciju hrvatska Vlada nastaviti podupirati," rekao je premijer Plenković, dodavši: "Za rekonstrukciju, dogradnju i opremanje centra osigurano je 1,44 milijuna eura bespovratnih sredstava kroz ITU mehanizam Europske unije, čime će se dodatno unaprijediti uvjeti za organizaciju Trke, modernizaciju jahališta, treninge konja te održavanje natjecanja."

Program 51. izdanja

Samo finale, 51. Trka na prstenac, održat će se u nedjelju, 23. kolovoza u 17 sati na Gradišću, no bogat program počinje već u četvrtak, 20. kolovoza. Prvog dana u 17 sati starta Balinjerada na prstenac u Grabrima, u 18 sati slijedi Malonogometni turnir Mjesnih odbora Općine Barban, a u 20 sati predstavljanje "Barbanskih zapisa" te zabava uz DJ-a na Mrzlici u 21 sat.

U petak, 21. kolovoza, u 20 sati nastupaju Barbanske mažoretkinje i KUD Barban, nakon čega u 20.30 sati slijedi svečano podizanje zastave Trke i mimohod povorke kroz Barban. U 21 sat otvara se izložba starog oružja i turnir u briškuli, a od 21.30 sati na Placi sviraju Alka Vujica i Grooversi.

Subotnji program, 22. kolovoza, donosi od 10 sati 3. Robotrku na prstenac, u 11 sati Potragu za prstencem i turnir u fjondami, a u 13 sati dječju Trku na biciklama i turnir u pljočkanju. U 17 sati starta 32. "Trka za viticu", u 21 sat je gađanje glinenih golubova, a od 20.30 sati na Placi sviraju Alfa Time band, Jole i Ivan Licul.

Na sam dan Trke, u nedjelju 23. kolovoza, u 10.30 sati služi se svečana misa u čast konjanika, u 16 sati je promenadni koncert limene glazbe Lovran, a u 17 sati održava se 51. Trka na prstenac. Večer završava zabavnim programom na Placi uz Tequilu, Tajči i DJ-a Kriza, a u 22 sata priređen je vatromet.

Česta pitanja
Kada i gdje se održava 51. Trka na prstenac? +
51. Trka na prstenac održat će se u nedjelju, 23. kolovoza 2026. godine u 17 sati na Gradišću u Barbanu.
Tko je bio prvi slavodobitnik Trke na prstenac? +
Prvi slavodobitnik Trke na prstenac 1696. godine bio je Ottavio Queliss.
Kako je Trka na prstenac utjecala na razvoj konjogojstva u Barbanu? +
Prema riječima predsjednika Društva Alda Osipa, 1976. godine na Barbanštini nije bilo niti jednog konja, a danas ih ima nekoliko stotina, što je izravan rezultat utjecaja Trke na razvoj uzgoja i konjičkog sporta.
Koliko je sredstava osigurano za konjički centar u Barbanu? +
Za rekonstrukciju, dogradnju i opremanje konjičkog centra osigurano je 1,44 milijuna eura bespovratnih sredstava kroz ITU mehanizam Europske unije.

Prijavi se

Za komentiranje je potrebna prijava ili registracija.

Komentari (0)
Nema komentara. Budi prvi!
Traži
Popularno
Nedavno pretraživano
helsinški sporazum
liga prvaka
digitalni mediji
Prijava
Pocetna
Prati nas na Googleu
Kategorije