Blagi pad putnika u morskim lukama, teretni promet eksplodirao za 26 posto
Državni zavod za statistiku objavio je podatke za drugo tromjesečje 2026. koji pokazuju mješovitu sliku: dok je putnički promet u blagom minusu, kruzera i robe je sve više.
Državni zavod za statistiku objavio je podatke za drugo tromjesečje 2026. koji pokazuju mješovitu sliku: dok je putnički promet u blagom minusu, kruzera i robe je sve više.
Kroz hrvatske morske luke u drugom tromjesečju 2026. prošlo je 9,9 milijuna putnika, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS) u srijedu. To predstavlja pad od 0,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, što ukazuje na blago zahlađenje u putničkom prometu.
Najveći dio putnika, njih 9,3 milijuna, prevezen je na trajektima i putničkim brodovima. No, taj segment bilježi pad od 1,7 posto na godišnjoj razini. Pad je prvenstveno zabilježen u unutarnjem prometu, gdje se ukrcalo i iskrcalo 0,1 posto više osobnih vozila, ali i 3,7 posto manje autobusa nego lani.
Svijetla točka putničkog prometa su kruzeri. S njih se u hrvatskim lukama iskrcalo 533.000 putnika, što je snažan porast od 14,4 posto u odnosu na drugi kvartal 2025. godine. Među lukama koje su obišli ističu se Dubrovnik, Split, Zadar i Šibenik.
Za razliku od putničkog, teretni promet bilježi impresivan rast. Ukupan promet robe u drugom tromjesečju iznosio je 6,9 milijuna tona, što je 26,3 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Pet najvećih luka ostvaruje čak 94 posto ukupnog prometa robe, a prednjači Rijeka s rastom od 83,5 posto. Slijede Omišalj s 30 posto i Split s 12,1 posto više pretovarene robe.
Kada se pogleda cijelo prvo polugodište 2026., ukupan broj pristiglih brodova u morske luke pao je za 0,2 posto. Promet putnika ostao je na istoj razini, dok je promet robe porastao za 20,8 posto. U prvom kvartalu ove godine lukama je prošlo 3,3 milijuna putnika, a cijela 2025. godina zaključena je s 36,1 milijun putnika i 20,9 milijuna tona tereta.
