Dok Europa gori, na Novom Zelandu pao snijeg

Dok se veliki dio Europe bori s rekordnim temperaturama i razornim požarima, na drugom kraju svijeta, na Novom Zelandu, stanovnici su se 4. kolovoza 2026. probudili okovani snijegom. Nevrijeme je posebno pogodilo južni otok, gdje su zatvorene ceste i škole, a lokalne vlasti pozvale građane da ne putuju.

Neil Wilson, stanovnik Dunedina, za lokalne je medije izjavio kako je snijeg u ovo doba godine očekivan. "Da, u redu je. Znate, sada mora padati snijeg i nije trebalo da se grad zaustavi", rekao je Wilson, komentirajući situaciju u kojoj je snježni pokrivač prekrio nizine južnog otoka.

Maslinici u plamenu, cijene ponovno rastu

Na europskom kontinentu slika je potpuno drugačija. Tijekom ovog ljeta, požari su pogodili maslinike u Grčkoj, Italiji i Portugalu, dok su oni nasadi koji su preživjeli vatru suočeni s pepelom, zagađenim zrakom i napadima štetnika. Suša, toplinski stres i snažne oluje dodatno su ugrozile urod. Proizvođači upozoravaju da bi manjak upotrebljivih plodova mogao ponovno podići cijene maslinova ulja, koje su i dalje znatno više nego prije nekoliko godina.

Prosječna cijena litre ekstra djevičanskog maslinova ulja u britanskim trgovinama trenutno je viša od sedam funti i posljednjih mjeseci bilježi novi rast. "Ne stabilizira li se vrijeme uskoro, najesen možemo očekivati rast cijena jer će biti manje jestivih plodova od kojih se može proizvesti maslinovo ulje", upozorila je Sarah Vachon, osnivačica grupacije Citizens of Soil, prenosi Guardian.

Walter Zanre, direktor britanskog ogranka proizvođača maslinova ulja Filippo Berio, pojasnio je da su temperature u Španjolskoj, najvećem europskom proizvođaču, bile bliže uobičajenim vrijednostima, ali stabla pate od suše. "Kombinacija gubitka plodova uzrokovanog sušom i ranije berbe pomno će se pratiti tijekom sljedećih tjedana jer oba čimbenika mogu utjecati na količinu proizvedenog maslinova ulja i njegove tržišne cijene iduće godine", rekao je Zanre.

Francuska: Povrće nestaje, berba grožđa nikad ranije

Nisu pogođeni samo maslinici. Prema izjavi francuskog udruženja proizvođača povrća Légumes de France, izgubljeno je više tisuća tona proizvoda čija vrijednost doseže desetke milijuna eura. Kulture koje su pogođene uključuju salatu, mrkvu, poriluk, češnjak i luk, a zbog manjka oborina, proizvodnja nekih vrsta povrća mogla bi se smanjiti za polovicu.

Ekstremne vrućine utjecale su i na grožđe u regijama Champagne, Bordeaux i Burgundija. Zbog toga se očekuje manji urod i jedna od najranijih berbi u povijesti. U Champagnei berba bi mogla početi već oko 15. kolovoza, gotovo mjesec dana ranije nego što je bilo uobičajeno prije nekoliko desetljeća, a proizvođači očekuju pad prinosa od oko deset posto u odnosu na prošlu godinu.

Žitarice pod pritiskom, ali ima i iznimaka

Španjolsko ministarstvo poljoprivrede procijenilo je da će proizvodnja žitarica u sezoni 2026./2027. pasti s prošlogodišnjih 24 milijuna na nešto više od 18,5 milijuna tona. Ova prognoza iznesena je prije nego što su šumski požari nanijeli dodatnu štetu. Španjolsko poljoprivredno udruženje ASAJA izvijestilo je o izravnoj šteti na voćnjacima, vinogradima, staklenicima te nasadima agruma, avokada i badema.

Europska unija smanjila je prognoze uroda za niz kultura: proizvodnja suncokreta pala je za sedam posto, kukuruza za šest posto, a krumpira i soje za tri posto. Jason Bull, direktor britanskog uvoznika hrane Eurostar Commodities, upozorio je da su toplinski valovi ubrzali žetvu ozimih kultura, skrativši ključno razdoblje razvoja zrna. "Ozime kulture u mnogim se zemljama brzo žanju, a rezultati su zasad prihvatljivi, no vrućina je smanjila potencijalne prinose i mogla bi utjecati na kvalitetu zrna", rekao je Bull. Dodao je i kako navodnjavane kulture prolaze bolje, ali rast potražnje za vodom stvara dodatni rizik.

Ipak, posljedice nisu svugdje jednake. Rumunjska je dobila više oborina, a Cezar Gheorghe iz konzultantske tvrtke Agricolumn procjenjuje da bi ovogodišnja proizvodnja kukuruza mogla dosegnuti 8,2 milijuna tona, u odnosu na 7,75 milijuna tona 2025. godine. Europska komisija predviđa i rast talijanske proizvodnje meke pšenice od deset posto. Turska je također zabilježila rekordne prinose ozimih kultura zahvaljujući prohladnom i kišovitom proljeću.