Dunav srušio rekord star 117 godina
Hrvatske vode upozoravaju na ozbiljnu hidrološku sušu koja prijeti ekosustavima i energetici, no vodoopskrba je zasad stabilna.
Hrvatske vode upozoravaju na ozbiljnu hidrološku sušu koja prijeti ekosustavima i energetici, no vodoopskrba je zasad stabilna.
Hidrološka suša koja već mjesecima pritišće Hrvatsku i velik dio Europe ovog je tjedna dosegnula nove povijesne razmjere. Dunav je na postaji Batina 3. kolovoza 2026. potonuo na -142 centimetra, čime je srušen rekord star više od stoljeća, iz 1909. godine. Istovremeno, Drava je u Osijeku pala na -192 centimetra, što je za 20 centimetara niže od dosadašnjeg minimuma zabilježenog 2022. godine.
Podaci Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) pokazuju da je Dunav u Batini tijekom 66 posto dosadašnjeg dijela 2026. godine bio ispod praga hidrološke suše. Razine podzemnih voda u središnjoj, sjevernoj i istočnoj Hrvatskoj nastavljaju se snižavati i približavaju se dosadašnjim minimumima. Na postaji Repaš uz Dravu razina podzemne vode 29. srpnja iznosila je 115,05 metara nad morem, što je svega osam centimetara iznad povijesnog minimuma iz 2022. godine. U Mičevcu uz Savu 30. srpnja izmjereno je 100,72 metra nad morem, odnosno 60 centimetara iznad minimuma iz 2012.
Glavni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković u izjavi za HTV-ov Dnevnik nije skrivao zabrinutost. "Situacija je dosta ozbiljna. Uistinu, ovo je sada već duže malovodno razdoblje. Treba reći da Dunav upravo u ovim trenucima bilježi novi rekord od -142 cm u Batini. Srušen je novi rekord, nekada je bilo tako nisko 1909. godine. Mi sada imamo novi pad razine vodostaja Dunava i situacija se neće tako brzo promijeniti", rekao je Đuroković.
Posebno je upozorio na ekološke posljedice: "To su ekstremno niski vodostaji, pri čemu su i temperature vode puno više nego što je uobičajeno, što sve više vrši pritisak na biljni i životinjski svijet koji živi uz te rijeke." Dodao je kako vremenske prognoze za sljedećih pet do sedam dana ne najavljuju značajniju promjenu. "S obzirom na to da nema naznaka oporavka situacije, molim sve da budemo obazriviji i odgovorniji kako bismo pomogli očuvanju prirode", poručio je.
Iako su prizori suhih riječnih korita i potopljenih brodova koji ponovno izranjaju, poput onog kod Opatovca, dramatični, Đuroković ističe da je opskrba pitkom vodom zasad pod kontrolom. "Još uvijek je situacija stabilna sa samom vodoopskrbom. Dolazi do padova tlakova, ali nigdje za sada nema redukcije da se netko ne može oprati ili namiriti osnovne životne potrebe", kazao je.
Teža situacija vlada na krškom području te u primorskim i dalmatinskim slivovima, gdje su dotoci već vrlo smanjeni. Veći broj vodovoda pozvao je građane na racionalno korištenje vode. "Činjenica je da je situacija puno problematičnija na krškom području i na području primorskog i dalmatinskih slivova", naglasio je Đuroković. Na kontinentu, pak, ne očekuje nestašice jer se opskrba oslanja na podzemne vode i velike rijeke. Hrvatske vode dodatno su ojačale vodočuvarske službe na terenu.
Za područje Istre Đuroković je potvrdio da je akumulacija Butoniga, ključan izvor vode za velik dio poluotoka, trenutačno na zadovoljavajućoj razini te se zasad ne očekuju ozbiljnije redukcije. No, i ondje apelira na štednju. U Lici je problem gubitak snježnog pokrivača koji je godinama bio važna prirodna zaliha vode, dok je na području Brinja smanjena izdašnost izvora pa se traže rješenja kako bi vode bilo dovoljno i za stanovništvo i za gospodarstvo.
Rekordno niski vodostaji ne prijete samo vodoopskrbi i ekosustavima, već i energetskoj stabilnosti regije. Mađarska nuklearna elektrana Paks s četiri reaktora, izgrađena još u sovjetsko doba, prvi put u 44 godine rada dovedena je na rub potpunog gašenja. Rumunjska vojska je u ponedjeljak upotrijebila 180 kilograma eksploziva kako bi raznijela stijene u blizini dunavskog kanala Bala i preusmjerila vodu prema državnoj nuklearnoj elektrani Cernavoda. U Srbiji ključna hidroelektrana radi sa samo 20 posto kapaciteta.
Ni Hrvatska nije pošteđena. "Proizvodnja električne energije ovisi o količini vode i trenutno je smanjena, primjerice na dravskim hidroelektranama. U suradnji s HEP-om nastojimo uskladiti proizvodnju električne energije s očuvanjem biološkog minimuma u rijekama", objasnio je Đuroković.
Direktor Hrvatskih voda posebno je upozorio na male rijeke koje su zbog niskog vodostaja i visokih temperatura iznimno osjetljive na onečišćenje. "Pozivam sve koji upravljaju uređajima za pročišćavanje otpadnih voda, kao i gospodarstvenike koji provode vlastite sustave pročišćavanja, da posao obavljaju maksimalno odgovorno. Male rijeke imaju vrlo malo vode i visoke temperature pa i najmanje onečišćenje može izazvati ozbiljan ekološki incident", naglasio je.
DHMZ podsjeća da su prilike slične današnjima zabilježene tijekom sušnih godina 1993., 2003. i 2022. godine. Tada su sušni uvjeti zbog manjka oborine bili dodatno pogoršani visokim temperaturama koje su ubrzale isušivanje tla. Ove godine nepovoljnoj kombinaciji pridonijelo je i izrazito toplo zimsko polugodište od studenoga 2025. do travnja 2026., koje je bilo 1,1 °C toplije od prosjeka u odnosu na kontrolno razdoblje od 1991. do 2020. godine, zbog čega su Alpe ostale bez uobičajene zalihe snijega ključne za vodostaje Dunava i Drave.
