Europska središnja banka pokrenula je javno glasovanje o izgledu budućih novčanica, dok Hrvatska istovremeno bilježi ubrzano otvaranje centara za starije osobe financiranih iz NPOO fondova.
Europska središnja banka (ECB) predstavila je deset finalnih prijedloga dizajna novih euro novčanica, a građanima eurozone, uključujući i Hrvatsku, pruža se prilika da glasovanjem odaberu svoj favorit. Prema objavi portala Dnevnik.hr od 24. srpnja 2026., dok jedni podržavaju promjene, drugi poručuju da su im stare novčanice ipak ljepše, a jedan od neočekivanih odgovora na pitanje što bi trebalo biti na novčanicama bio je i prijedlog s imenom hrvatskog premijera Plenkovića.
Postupak odabira novog dizajna euro novčanica jedan je od rijetkih trenutaka kada institucija poput ECB-a izravno traži mišljenje građana. Hrvatska je dio eurozone od 1. siječnja 2023., kada je zamijenila kunu eurom po fiksnom tečaju od 7,53450 kuna za jedan euro. Novi dizajn novčanica, kada bude odabran i uveden, koristit će svi stanovnici eurozone. Konkretni rokovi uvođenja novih novčanica u optjecaj u trenutku objave nisu bili navedeni u dostupnim izvorima.
Dok se u javnosti raspravlja o budućem izgledu novčanica, Vlada Republike Hrvatske nastavlja s otvaranjem infrastrukture za stariju populaciju. Predsjednik Vlade Andrej Plenković objavio je na društvenim mrežama otvaranje Centra za starije osobe "Zvizda mora" u Svetom Filipu i Jakovu, vrijednog 7,4 milijuna eura, financiranog iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Centar raspolaže s 98 smještajnih kapaciteta te pruža izvaninstitucionalne usluge za 218 korisnika dnevno, uključujući pomoć u kući, poludnevni i cjelodnevni boravak, psihosocijalno savjetovanje te usluge skrbi za vrijeme spriječenosti njegovatelja.
Prema Plenkovićevoj objavi, radi se o sedmom centru za starije osobe otvorenom u proteklih mjesec i pol dana, što ukazuje na ubrzanu dinamiku ulaganja u dugotrajnu skrb. Vlada pritom navodi demografski kontekst: Hrvatska danas ima oko 870 tisuća građana starijih od 65 godina. U skladu s tim, Plenković je najavio i pripremu prvog Zakona o starijim osobama, kojim bi se dodatno uredila njihova prava i unaprijedio sustav skrbi, u suradnji s Ministarstvom rada, mirovinskog sustava i socijalne skrbi.
Uz otvaranje centara za starije, Plenković je ponovio i mirovinski cilj Vlade.
"Cilj nam je da do kraja našeg mandata prosječna sveukupna mirovina dosegne 750-800 eura", naveo je predsjednik Vlade, dodajući da Hrvatska u 2026. godini za mirovine izdvaja više od 10 milijardi eura. Vlada ističe da su mirovine povećane te da je unaprijeđen sustav usklađivanja, no konkretni podaci o trenutnoj visini prosječne mirovine nisu navedeni u dostupnim izvorima.
Na prvi pogled, rasprava o dizajnu euro novčanica i otvaranje centara za starije osobe čine se nepovezanima, no obje teme izravno se tiču svakodnevnog života hrvatskih građana i njihove ekonomske stvarnosti. Dok ECB poziva građane da sudjeluju u oblikovanju zajedničke europske valute, domaća politika fokusirana je na pitanja skrbi za sve veći broj starijih sugrađana i osiguravanje dostojnih mirovina. Oba procesa odvijaju se u kontekstu Hrvatske kao punopravne članice eurozone i Europske unije, s pristupom fondovima koji financiraju dio tih projekata.
