EU kreće u izgradnju sedam AI megatvornica vrijednih 30 mlrd. eura, u igri i Hrvatska
Natječaj je otvoren, prijavilo se 18 država članica. Hrvatska sudjeluje u konzorcijima, a u Topuskom se planira i privatni centar Pantheon od 50 milijardi eura.
Natječaj je otvoren, prijavilo se 18 država članica. Hrvatska sudjeluje u konzorcijima, a u Topuskom se planira i privatni centar Pantheon od 50 milijardi eura.
Europska unija službeno je pokrenula natječaj za izgradnju sedam velikih podatkovnih centara za razvoj umjetne inteligencije, procijenjene ukupne vrijednosti na 30 milijardi eura. Inicijativu, koju je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen prvotno najavila kao projekt od pet centara i 20 milijardi eura, proširena je zbog velikog interesa država članica. Za domaćinstvo i sufinanciranje prijavilo se njih 18, uključujući i Hrvatsku, iako se ona zasad ne spominje kao samostalni domaćin megatvornice.
Prema objavljenim detaljima natječaja, planira se izgradnja četiri manja AI centra koji će raspolagati s između 25.000 i 75.000 specijaliziranih AI procesora. Uz njih, predviđena su i tri veća centra opremljena s 40.000 do 100.000 čipova. Kako izvještava Financije.hr, tvrtke ili konzorciji zaduženi za manje centre moći će računati na do milijardu eura javnog novca, dok je za veće projekte predviđeno do dvije milijarde eura.
Europska komisija osigurat će pet milijardi eura iz europskog proračuna, a države domaćini uložit će jednak iznos. Ostatak, oko dvije trećine ukupne vrijednosti projekta, očekuje se od privatnog sektora, piše Forbes Hrvatska. Javni novac pritom ne smije prijeći 35 posto ukupne investicije. Dosad je Bruxelles za inicijativu namijenio milijardu eura, a dodatne četiri milijarde planira izdvojiti iz budućeg sedmogodišnjeg proračunskog okvira koji počinje 2028. godine. Forbes Hrvatska napominje da su pregovori o tom proračunu još u tijeku, no Komisija tvrdi da ima alternativne scenarije ako dio sredstava ne bude odobren.
Hrvatska se, zajedno s Estonijom, Mađarskom, Irskom, Latvijom, Litvom, Slovačkom i Švedskom, za sada uključila u konzorcije drugih država i ne konkurira za vlastitu megatvornicu, doznaje Euroactiv. Za domaćinstvo najvećih centara kandidirale su se Njemačka, Italija, Španjolska, Portugal i Grčka, dok Francuska, Poljska, Finska, Danska i Češka konkuriraju za manje projekte.
Neovisno o ovom natječaju, u Hrvatskoj se planira i privatni projekt Pantheon. Riječ je o podatkovnom centru u Topuskom, najavljene vrijednosti od 50 milijardi eura, koji bi trebao biti gotov u prvoj polovici 2029. godine. Instalirane snage od jednog gigavata, trošio bi između 20 i 40 posto ukupne hrvatske godišnje potrošnje električne energije, što je usporedivo s potrošnjom cijelog Zagreba. Investitori predvođeni hrvatskim poduzetnikom Jakom Andabakom i američkim partnerima otkupili su oko 1.500 hektara zemlje za projekt, a za napajanje će biti potrebno izgraditi 280 kilometara novih dalekovoda i vlastitu fotonaponsku elektranu snage oko 500 megavata.
Prema podacima Sveučilišta Stanford, oko 60 posto naprednih AI modela razvija se u SAD-u, 30 posto u Kini, a Europa sudjeluje s manje od pet posto. Postojeća mreža od 19 AI centara, koje EU sufinancira od 2022., više nije dovoljna za razvoj konkurentnog ekosustava, piše Le Monde. Cilj je ojačati europsku tehnološku suverenost, iako Bruxelles priznaje da će u prvoj fazi i dalje ovisiti o američkim proizvođačima čipova poput Nvidije i AMD-a. Europska komisija se nada da će se drugi dobavljači uključiti u kasnijim fazama nadogradnje infrastrukture.
Velika potrošnja električne energije i vode za hlađenje izaziva pitanja o održivosti ovakvih centara. "Tražimo od ponuđača dokument u kojem će objasniti kako misle primijeniti tehnologiju na održiv i energetski učinkovit način", poručila je Europska komisija. Prednost će imati projekti s najvišim standardima energetske učinkovitosti, a dio stručnjaka traži i strože kriterije poput korištenja niskougljičnih izvora energije i zabrane dizelskih agregata.
Europska komisija trebala bi odabrati pobjedničke ponude početkom 2027. godine, nakon čega će odabrani konzorciji imati 18 mjeseci za izgradnju. Prve megatvornice mogle bi početi s radom sredinom 2028. godine.
