Od početka kolovoza na snazi su nova pravila transparentnosti za sadržaj generiran umjetnom inteligencijom, dok EU istovremeno pokreće tri velika projekta vrijedna 36,8 milijuna eura za razvoj vlastitih GenAI rješenja u javnoj upravi.
Europska unija ovih je dana napravila dvostruki iskorak u području umjetne inteligencije: dok s jedne strane pooštrava pravila igre za tehnološke divove, s druge strane ulaže desetke milijuna eura u razvoj vlastitih, suverenih AI alata. Ključno je pitanje mogu li europske ambicije u generativnoj umjetnoj inteligenciji (GenAI) preživjeti susret sa stvarnošću tržišta na kojem dominiraju američki i kineski igrači.
Od 2. kolovoza 2026. godine u cijeloj Europskoj uniji na snazi su nova pravila transparentnosti proizašla iz Akta o umjetnoj inteligenciji (AI Act). Njihov je cilj pomoći građanima da jasno prepoznaju kada komuniciraju s AI sustavom ili su izloženi sadržaju koji je on generirao.
Pružatelji AI usluga sada moraju jasno i vidljivo označavati sadržaj koji je stvorila ili manipulirala umjetna inteligencija, uključujući strojno čitljive oznake. To se odnosi na slike, audio i video zapise koji oponašaju stvarne osobe, predmete, mjesta ili događaje, kao i na tekstove o pitanjima od javnog interesa koji nisu prošli ljudsku uredničku kontrolu.
Za nepoštivanje pravila predviđene su i pozamašne kazne. Tvrtke mogu biti kažnjene s do 15 milijuna eura ili tri posto globalnog godišnjeg prometa, dok za institucije i agencije EU-a kazna može iznositi do 750 tisuća eura. Provedbu će nadzirati nacionalna regulatorna tijela, Europski ured za UI te Europski nadzornik za zaštitu podataka.
Za novinare i redakcije ključna je informacija da svaka upotreba AI alata ne povlači automatsku obvezu označavanja. Prema tumačenju Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS), presudno je je li sadržaj prošao suštinsku ljudsku provjeru i je li netko preuzeo uredničku odgovornost za objavu. Tekst koji je AI generirao ili izmijenio, a objavljen je radi informiranja javnosti, ne mora biti označen ako je prošao odgovarajuću ljudsku kontrolu.
Međutim, Europska komisija upozorava da površna provjera pravopisa ili gramatike nije dovoljna. Urednik mora imati ovlasti sadržaj odobriti, izmijeniti ili odbiti na temelju njegove suštine. S druge strane, deepfake sadržaji moraju biti obilježeni čak i kada su prošli uredničku kontrolu.
Kako bi se olakšala primjena, Komisija je objavila i Kodeks prakse o transparentnosti sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom. Iako je dobrovoljan, Europski odbor za umjetnu inteligenciju ocijenio ga je odgovarajućim okvirom za dokazivanje usklađenosti sa zakonom.
Paralelno s regulatornim stezanjem, Bruxelles je najavio i tri nova projekta za poticanje generativne umjetne inteligencije u javnim upravama. Ukupna vrijednost projekata iznosi 36,8 milijuna eura, od čega EU izravno osigurava 18,4 milijuna eura.
Prvi projekt, "Floods and droughts", vrijedan je 8,8 milijuna eura (EU daje 4,4 milijuna), a vodi ga Italija u suradnji s Francuskom, Španjolskom i Grčkom. Očekuje se da će biti dovršen do 30. lipnja 2030. godine.
Drugi projekt, "Eunomia AI", ukupne je vrijednosti 13,9 milijuna eura (EU osigurava 6,9 milijuna), a predvodi ga Španjolska. U konzorciju sudjeluje čak 13 zemalja Europskog gospodarskog prostora, uključujući Grčku, Austriju, Estoniju, Finsku, Portugal, Latviju, Njemačku, Nizozemsku, Poljsku, Mađarsku, Norvešku i Maltu. Cilj je u roku od godine i pol dana implementirati GenAI u 25 javnih uprava i 15 javnih usluga. Očekivani završetak projekta je 30. lipnja 2029. godine.
Treći projekt, "EuropAI", također vrijedan 13,9 milijuna eura (EU daje 6,9 milijuna), predvodi Nizozemska, a uključuje i Dansku, Belgiju i Luksemburg. Srž projekta je stvaranje centralizirane GenAI infrastrukture na Sveučilištu u Granadi, a očekuje se da će biti dovršen do 30. lipnja 2029. godine.
Tim projekta EuropAI, kako prenosi autorica Egle Markeviciute za Euronews, slikovito opisuje trenutno stanje: europske javne uprave trenutno se oslanjaju na uvezenu "AI brzu hranu" od ne-EU pružatelja poput ChatGPT-a, Copilota ili Geminija, koje opisuju kao skupa, netransparentna rješenja neusklađena s europskim zahtjevima suverenosti i usklađenosti.
Nasuprot tome, EuropAI tim svoj projekt vidi kao "zajedničku kuhinju u kojoj države članice zajedno stvaraju, testiraju i dijele GenAI rješenja". Cilj je stvoriti "gotova jela spremna za posluživanje" s jasnim "nutritivnim oznakama" u "organiziranoj smočnici". Danska platforma OS2ai, koja već opslužuje 28.000 zaposlenika, i nizozemski GovChat-NL primjeri su postojećih nacionalnih rješenja koja bi se mogla replicirati na europskoj razini.
Iako Hrvatska nije izrijekom navedena kao članica konzorcija u ovim projektima, sve obveze iz Akta o umjetnoj inteligenciji izravno se odnose i na nju kao članicu EU-a. Jedinstvena pravila o transparentnosti stvaraju, kako poručuju iz Bruxellesa, "jedinstveno tržište i usklađena pravila za vjerodostojan UI u EU".
Za jesen 2026. godine planiran je i prvi samit EU-a posvećen isključivo umjetnoj inteligenciji, što će biti prilika za definiranje daljnjih koraka u europskoj AI strategiji.
