General Barić: Mladima treba približiti duh Oluje
General pukovnik Slavko Barić, uoči 31. obljetnice operacije Oluja, govori o važnosti prenošenja iskustva mladima i ključnim trenucima oslobađanja zemlje.
General pukovnik Slavko Barić, uoči 31. obljetnice operacije Oluja, govori o važnosti prenošenja iskustva mladima i ključnim trenucima oslobađanja zemlje.
Uoči obilježavanja 31. godišnjice vojno-redarstvene operacije Oluja, general pukovnik Slavko Barić, tadašnji zamjenik zapovjednika bojišta na istoku Hrvatske, podijelio je svoja sjećanja i razmišljanja o toj ključnoj akciji. Poseban naglasak stavio je na potrebu da se mlađim generacijama na suvremen i zanimljiv način prenese duh vremena i žrtva branitelja.
"Moramo prihvatiti da mlađe generacije žele brze informacije i imati što više izvora za njih", rekao je general Barić za Novi list, dodajući kako se moramo zapitati činimo li dovoljno da im se ta povijesna zbivanja približe na kvalitetan način.
Operacija Oluja započela je 4. kolovoza 1995. u 5 sati ujutro, a završila u večernjim satima 7. kolovoza 1995. godine. Tijekom ta četiri dana oslobođeno je 10.400 četvornih kilometara, odnosno 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Time je okončana četverogodišnja okupacija i uspostavljen ustavnopravni poredak na najvećem dijelu državnog teritorija.
Posljednji pokušaj mirnog rješenja propao je dan ranije, 3. kolovoza 1995., kada je delegacija pobunjenih Srba u Genthodu kod Ženeve odbila prijedlog hrvatske strane o mirnoj reintegraciji okupiranih područja. Nestankom te političke prepreke, put za oslobađanje bio je otvoren.
Ključni grad Knin oslobođen je već 5. kolovoza 1995., što se danas slavi kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja. U danima koji su uslijedili, oslobođeni su Petrinja, Glina, Slunj, Gračac, Drniš, Benkovac, Obrovac i mnoga druga mjesta. Hrvatske snage spojile su se s 5. korpusom Armije BiH, čime je deblokiran opkoljeni Bihać.
U toj pobjedonosnoj akciji poginulo je ili nestalo 245 hrvatskih branitelja. Iako je međunarodna zajednica bila suzdržana, operacija je izvedena brzo i bez masovnih razaranja.
General Barić prisjetio se napetosti koja je vladala na istočnom dijelu bojišnice, gdje su njegove snage osiguravale područje od Baranje do Osijeka. "Nitko nije znao kakva će biti reakcija Srbije na Oluju, hoće li eventualnom aktivacijom ove crte bojišnice pokušati rasteretiti srpske snage u Oluji", izjavio je. Istaknuo je kako su bili podignuti na najvišu razinu borbene spremnosti, spremni odgovoriti na svaki pokušaj angažmana vojske tadašnje Jugoslavije.
"Vađenje samo pojedinih sekvenci jednostavno ne daje kompletnu sliku onoga što je tada činilo cjelokupno naše društvo, a što su činili hrvatski branitelji na terenu", naglasio je Barić, upozoravajući na važnost cjelovitog sagledavanja povijesnih događaja.
Jedan od najupečatljivijih prizora operacije dogodio se na Banovini. Oko 5.000 vojnika iz sastava opkoljenog 21. kordunskog korpusa, pod zapovjedništvom pukovnika Čede Bulata, položilo je oružje pred snagama Hrvatske vojske kojima je zapovijedao Petar Stipetić. "Prizor njihove predaje jedna je od onih slika koje vam doista nikada ne izblijede iz sjećanja", rekao je Barić.
General Barić smatra da je ključno izaći iz učionica i otići na teren. "Mislim da ono što zanemarujemo jest to što često svodimo predavanja na kabinete i učionice, a vani je uobičajeno da se izlazi na teren, na područje gdje se to događalo", rekao je. "Jer nije isto tumačiti bitku za Vukovar na obali Dunava ili u bilo kojem drugom kraju Hrvatske."
Po njemu, mladi trebaju doživjeti te prostore i čuti priče svojih roditelja i djedova. "Možemo još više učiniti kako bismo im to zanimljivije i vjernije prenosili i u svemu ih učinili aktivnim dionicima, da se dobije prava slika doprinosa jedne generacije hrvatskih državljana tome kako danas živimo", zaključio je.
"To je ono nešto što je kulminacija, nešto veličanstveno, u što je svaki naš branitelj ugradio sebe, svoje znanje, vještine i znoj."
Barić je podsjetio da Oluja nije bila izoliran događaj, već kulminacija višegodišnjih napora cijelog hrvatskog društva od 1991. godine. Operacija je stvorila uvjete za mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja, koja je započela u siječnju 1996. godine.
