Ginekologinja iz Petrove: Žene mi donose strah, sram i nadu
Dr. Velena Radošević, specijalistica fetalne medicine, govori o pozivu koji ne treba medijsku pažnju, odnosu s pacijenticama i tome zašto smatra da je ginekologija primarno ženska struka.
Dr. Velena Radošević, specijalistica fetalne medicine, govori o pozivu koji ne treba medijsku pažnju, odnosu s pacijenticama i tome zašto smatra da je ginekologija primarno ženska struka.
U kafiću pokraj Petrove bolnice, nakon višetjednog nagovaranja, pristala je na razgovor jedna od najtraženijih zagrebačkih ginekologinja. Dr. Velena Radošević, specijalistica ginekologije i opstetricije s užom specijalizacijom iz fetalne medicine, nagovoriti je na intervju bilo je gotovo jednako zahtjevno kao organizirati termin kod najtraženijeg liječnika. "Moje mjesto je u rađaonici i ambulanti. Naš poziv ne treba medijsku pažnju", rekla je novinarki Glorije koja ju je na kraju uspjela nagovoriti, uz obećanje da će intervju osnažiti žene.
Na samom početku susreta otkrila je koliko je njezin svakodnevni posao intenzivan. "Danas smo imali 19 poroda. I porodila sam svoju kolegicu liječnicu - to je uvijek posebno emotivan događaj", ispričala je dr. Radošević, a novinarka bilježi da su joj pritom zasjale oči, ne od umora, već od uzbuđenja i emotivnosti.
Specijalistica koja je bila uz tisuće žena u najranjivijim trenucima i dočekala tisuće novih života, kaže da se taj osjećaj dubokog poziva u njoj rodio jednog hladnog prosinačkog dana. "Zadnji ispit na studiju medicine - ginekologija i opstetricija - položila sam 23. prosinca. Kad sam izlazila iz Petrove, pomislila sam: 'E, ovdje ću raditi'", prisjetila se.
Prve četiri godine života dr. Radošević provela je u Gospiću, gdje su je roditelji, dok su gradili kuću u Zagrebu, povjerili baki i djedu na čuvanje i oporavak imuniteta. Središnja figura tog razdoblja bila je baka Danica, žena sa samo četiri razreda osnovne škole koja je odgojila sina elektrotehničara i kćer stomatologinju.
"Bila je naše sidro, naša snaga i naša hrabrost. Centar cijele obitelji na način na koji to rijetko tko može biti", opisuje dr. Radošević. Uz nju, ključnu ulogu imao je i otac čija ju je rečenica oblikovala više od svega: "Ti si slobodna ići kamo te vodi tvoja pamet i tvoja strast. Nikad u to nemoj posumnjati."
Iako je do zadnjeg trenutka bila uvjerena da će upisati molekularnu biologiju i otkriti lijek protiv raka, sudbinski razgovor s ocem školskog prijatelja, profesorom anatomije, promijenio je njezin put. "Medicina ti može dati prostor i vrijeme da dubinski istražiš sebe i svoje interese. Možeš se odlučiti za znanost, možeš u farmaceutsku industriju, u klasičnu medicinu - ali tu odluku ćeš donijeti šest godina zrelija. Dobit ćeš jasnoću", rekao joj je tada. Prijavila se i na molekularnu biologiju i na medicinu, a bolji rezultat na prijemnom odveo ju je na medicinu.
Na prvi pogled, rađaonica joj se činila preintenzivnom. "Tad nisam imala ni 50 kila. Gledala sam te kirurge i mislila - to nije za mene", prisjeća se. Razmišljala je o endokrinologiji, bila je i na eksperimentalnom odjelu za hormon rasta u Londonu, ali osjećaj poziva koji je doživjela pred Petrovom nije nestao ni danas.
Dr. Radošević opisuje poseban odnos koji se gradi između ginekologinje i pacijentice. "Žene ti predaju povjerenje za svoje tijelo i dijete, ali donose i strah i sram i tajne i čežnje i nadu", kaže. Dodaje kako i u 21. stoljeću žene dolaze s temama o vlastitom tijelu i seksualnosti kojih su ih godinama bilo sram, što pripisuje duboko usađenoj kulturološkoj šutnji koja se prenosi generacijama.
Na pitanje je li ginekologija dominantno ženska struka, odgovara bez zadrške: "Otvoreno tvrdim da je ginekologija primarno ženska struka." Pojašnjava da muški kolege, koliko god bili izvrsni liječnici, neke stvari ne mogu razumjeti na isti način jer ih nisu iskustveno proživjeli, poput PMS-a, ovulacije ili straha od gubitka u trudnoći. Istodobno naglašava da to nije napad na muške kolege, od kojih je i sama učila.
Osvrnula se i na položaj žena u medicinskoj hijerarhiji: "Sve šefovske pozicije u medicini statistički su muške - to je činjenica, ne moj osjećaj." Govoreći o zdravlju žena, istaknula je: "Žene su najzdravije oko dvadeset i pete - zdrave su jajne stanice, zdravo je tijelo."
Unatoč izazovima, dr. Radošević ostaje posvećena svom pozivu. "To što radim ono što uistinu volim", kaže o onome što smatra svojim najvećim uspjehom. Svoju ravnotežu pronalazi u vježbanju snage tri puta tjedno, koje naziva svojom psihoterapijom, te u masaži jednom tjedno. Proputovala je Japan, Kinu, Južnu Afriku, Vijetnam, Kambodžu i zapadnu obalu Amerike, a Kopenhagen ju je nedavno oduševio. Australiju, kaže, čuva kao zalog za budućnost, dok starost planira provesti u Gospiću, mjestu svojih prvih godina i dubokih korijena.
