Glina dobila prvi Trg hrvatske himne
Novi javni prostor otvoren je na Dan grada i 180. obljetnicu uglazbljenja "Lijepe naše", u gradu gdje je Josip Runjanin skladao melodiju.
Novi javni prostor otvoren je na Dan grada i 180. obljetnicu uglazbljenja "Lijepe naše", u gradu gdje je Josip Runjanin skladao melodiju.
U Glini je u četvrtak, 7. kolovoza 2026., svečano otvoren prvi Trg hrvatske himne u Republici Hrvatskoj. Otvorenje je upriličeno na Dan grada i u povodu 180. obljetnice nastanka melodije koja je postala jedan od najvažnijih simbola hrvatskog identiteta.
Gradonačelnik Gline Ivan Janković naglasio je simboličku važnost novog trga, koji je uređen u dvorištu nekadašnje zgrade glinskog garnizona, današnjem sjedištu Gradske uprave. "Himna je simbol naše državnosti i zajedništva svih koji stojimo pod hrvatskom zastavom i volimo svoju domovinu. To zajedništvo posebno osjećamo danas, kada se prisjećamo dana prije 31 godine, kada smo se vratili u Glinu nakon što su je u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja oslobodili hrvatski branitelji", rekao je Janković.
Poručio je kako će trg služiti kao mjesto okupljanja i simbol zajedništva na kojem se obnavlja i gradi Glina, dodatno naglasivši povijesnu povezanost grada s nastankom melodije himne. Time je, kako je istaknuo, obogaćena kulturna i turistička ponuda grada koji s ponosom nosi naziv "grad hrvatske himne".
Upravo je u Glini 1846. godine Josip Runjanin, tadašnji časnik glinskog garnizona, uglazbio pjesmu "Horvatska domovina" autora Antuna Mihanovića. Ta je pjesma kasnije postala hrvatska državna himna "Lijepa naša domovino".
U neposrednoj blizini novog trga nalazi se Kuća hrvatske himne, povijesna građevina u kojoj je, prema povijesnim zapisima, Runjanin skladao tu melodiju. Kuća je u to vrijeme bila vlasništvo trgovca Petra Peleša i služila je kao omiljeno okupljalište časnika.
Povijesni kontekst dodatno upotpunjuje činjenica da je u razdoblju od 1841. do 1848. godine zapovjednik Prve banske pukovnije u Glini bio Josip Jelačić, kasniji hrvatski ban. U ozračju jačanja hrvatskog narodnog preporoda sredinom 19. stoljeća, u kući trgovca Peleša susretali su se pripadnici vojnog i građanskog sloja, što je pogodovalo stvaranju djela koje će postati trajni nacionalni simbol.
Svečanosti otvorenja nazočili su predstavnici državne, regionalne i lokalne vlasti, kulturnih ustanova, brojni uzvanici i građani. Novi trg zamišljen je kao reprezentativan javni prostor za održavanje kulturnih događanja, koji posjetiteljima približava priču o nastanku jednog od najprepoznatljivijih hrvatskih simbola.
