HEP planira crpno-reverzibilnu elektranu Vinodol snage 160 MW
Ministarstvo je objavilo zahtjev HEP-a za procjenu utjecaja na okoliš za projekt koji bi koristio postojeći bazen Tribalj i novi na Medvedaku.
Ministarstvo je objavilo zahtjev HEP-a za procjenu utjecaja na okoliš za projekt koji bi koristio postojeći bazen Tribalj i novi na Medvedaku.
Hrvatska elektroprivreda (HEP) zatražila je procjenu utjecaja na okoliš za crpno-reverzibilnu hidroelektranu Vinodol, čija bi instalirana snaga dosezala 160 megavata. Postrojenje bi se gradilo na području Vinodolske općine u Primorsko-goranskoj županiji. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije donijelo je informaciju o tom zahtjevu 11. kolovoza 2026., a postupak vodi upravo Ministarstvo jer je prema Uredbi nadležno za elektrane i energane snage veće od 100 megavata.
Radi se o sustavu s dva akumulacijska bazena povezana tunelima i cjevovodom. Donji bazen Tribalj već postoji u Vinodolskoj dolini, prostire se na otprilike 41 hektar i leži na nadmorskoj visini od oko 60 metara. Gornji bazen Razromir tek bi se izgradio u dolini Koreni na obroncima planine Medvedak, na visini od oko 800 metara i površini od 24 hektara. Planirani ukupni volumen tog bazena iznosi 2,1 milijun kubnih metara, od čega bi se u dnevnom pogonu koristilo približno 650 tisuća kubnih metara.
Postrojenje bi radilo na principu pumpanog spremanja energije. U periodima kada je u mreži višak energije, voda bi se crpila iz nižeg bazena prema višem, a u vršnim satima potražnje ispuštala kroz turbine radi proizvodnje električne energije. Za turbinski rad predviđen je protok od 24 kubna metra u sekundi, a za crpljenje 18 kubnih metara u sekundi. Uz te parametre, dnevni ciklus iznosio bi deset do deset i pol sati crpljenja te sedam i pol do osam sati proizvodnje.
Predložena varijanta podzemne strojarnice uključuje dvije proizvodne jedinice s Francis turbinama, a ostavljena je i mogućnost naknadne ugradnje trodijelnih agregata s Pelton turbinama. Postrojenje bi se na elektroenergetsku mrežu spojilo na postojeći dalekovod od 110 kilovolti, uz izgradnju vlastitog rasklopnog postrojenja.
Studiju o utjecaju zahvata na okoliš izradio je u travnju 2026. ovlaštenik Elektroprojekt iz Zagreba. Sljedeći korak u postupku je javna rasprava, koja ne smije trajati kraće od 30 dana i tijekom koje će se organizirati javni uvid u studiju te javno izlaganje o zahvatu. Kao nadležna tijela u postupku sudjeluju uprave za zaštitu prirode, vodno gospodarstvo, prostorno uređenje, šumarstvo i zaštitu kulturne baštine, uz Primorsko-goransku županiju i Vinodolsku općinu.
