Državni hidrometeorološki zavod izdao je crveno upozorenje za cijelu unutrašnjost i sjeverni Jadran. Osvježenje se očekuje tek za vikend, a povijesni podaci otkrivaju kako su toplinski valovi sve dulji i intenzivniji.
Hrvatska je danas na vrhuncu toplinskog vala koji je donio nesnosne vrućine. Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) izdao je najviše, crveno upozorenje za cijelu unutrašnjost i sjeverni Jadran, dok je ostatak zemlje pod narančastim Meteoalarmom. U Slavoniji, Baranji i Srijemu živa u termometru penje se do 40 Celzijevih stupnjeva, a ništa ugodnije nije ni drugdje.
Prema podacima iz izvora, u središnjoj Hrvatskoj temperature dosežu od 37 do 39 °C, dok će u Dalmaciji biti između 33 i 38 °C. Na sjevernom Jadranu očekuje se od 32 do 37 °C. Jutro je donijelo blaže vrijednosti, od 17 do 21 °C u unutrašnjosti te između 22 i 26 °C na obali. More je također iznimno toplo, s temperaturom od 26 do čak 29 °C.
Iduća dva dana ne donose predah. Dnevne temperature i dalje će se kretati između 35 i 40 °C. U gorskim predjelima, Lici te unutrašnjosti Istre i Dalmacije postoji mala mogućnost za lokalne poslijepodnevne pljuskove, no prava promjena vremena očekuje se od petka.
Tada bi sa sjevera prema Hrvatskoj trebao pritjecati hladniji i nestabilniji zrak, što će donijeti osvježenje, ali i potencijalno nevrijeme s pljuskovima i grmljavinom. Za vikend će temperature na kopnu pasti na ugodnijih 30 °C, dok će na Jadranu i dalje biti vruće, oko 35 °C. DHMZ upozorava da se do tada savjetuje izbjegavati duži boravak na suncu između 10 i 17 sati, unositi dovoljno tekućine i konzumirati laganiju hranu.
Dok se zemlja bori s aktualnim toplinskim valom, obilježava se i 45. godišnjica najviše temperature ikad službeno izmjerene u Hrvatskoj. Dana 4. kolovoza 1981. u Pločama je zabilježeno paklenih 42,8 °C. Taj je rekord postavljen u ekstremnim uvjetima koji su doslovno deformirali infrastrukturu.
Na pruzi od Ploča prema Mostaru kolosijeci su se iskrivili u dužini od 300 metara. Putnike su na kritičnoj dionici prema Sarajevu prevozili autobusima, a stanovnici su pomagali u pretovaru stoke iz zaustavljenih vlakova. Asfalt se topio na 70-ak stupnjeva, a haube automobila parkiranih na suncu zagrijavale su se do 90 °C.
Zanimljivo je da, iako je temperatura viša od 40 stupnjeva u Hrvatskoj prema podacima DHMZ-a zabilježena više od 50 puta, prije 1981. zabilježena su samo četiri takva slučaja. Svi su se dogodili tijekom toplinskog vala u srpnju 1950. godine: u Karlovcu je izmjereno 42,4 °C, u Osijeku 40,3 °C, a na zagrebačkim postajama Maksimir i Grič 40,4 °C odnosno 40,3 °C.
Iako pločanski apsolutni rekord stoji gotovo pola stoljeća, klimatolozi upozoravaju da se klimatske promjene ne očituju prvenstveno kroz rušenje rekorda, već kroz sve dulja razdoblja ekstremnih vrućina. Podaci to i potvrđuju. U Makarskoj je u srpnju 2025. čak 28 dana temperatura bila viša od 30 °C, dok su Ploče u kolovozu iste godine imale 23 takva dana.
Poseban problem postaju tropske noći tijekom kojih se temperatura ne spušta ispod 20 °C. U kolovozu 2025. Lastovo i Dubrovnik zabilježili su po 28 takvih neugodnih noći. Za usporedbu, svjetski rekordi su još ekstremniji. U Sirakuzi na Siciliji 11. kolovoza 2021. izmjereno je 48,8 °C, dok apsolutni rekord drži Dolina smrti u Kaliforniji, gdje je 10. srpnja 1913. zabilježeno 56,7 °C.
Sve intenzivniji toplinski valovi mijenjaju svakodnevni život. Klima-uređaji postali su nužnost, što izravno utječe na potrošnju električne energije. Hrvatski operator prijenosnog sustava zabilježio je rekordnu satnu potrošnju struje 17. srpnja 2024., upravo tijekom snažnog toplinskog vala. Stvara se tako začarani krug: što su vrućine dulje i žešće, to je veća potreba za rashlađivanjem, a time i opterećenje na energetski sustav.
