Ministarstvo financija uputilo je nacrt zakona o Hrvatskom investicijskom računu u javno savjetovanje. Zakon bi mogao stupiti na snagu 1. siječnja 2027., a svaki odrasli građanin moći će otvoriti jedan takav račun.
Ministarstvo financija uputilo je 24. srpnja 2026. u javno savjetovanje nacrt prijedloga zakona o Hrvatskom investicijskom računu (HRI), novom financijskom instrumentu namijenjenom isključivo građanima koji žele ulagati u financijske instrumente uz porezne pogodnosti i minimalne administrativne naknade. Zakon je u skladu sa strategijom razvoja tržišta kapitala i preporukama Europske unije, a prema najavama bi mogao stupiti na snagu 1. siječnja 2027. godine.
Prema nacrtu zakona, HRI može otvoriti svaki punoljetni građanin, ali i roditelji za svoju maloljetnu djecu. Svaki građanin smije imati samo jedan takav osobni račun na svoje ime, koji nije obični transakcijski, nego posebna vrsta investicijskog računa. Račun će se moći otvoriti kod posrednika, kao što su banke i investicijska društva, a registar svih uplata i isplata vodit će Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD). Hanfa (Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga) bila je aktivno uključena u izradu zakona i bit će nadležno regulatorno tijelo za njegovu provedbu.
Cjeloživotni limit ulaganja iznosi 200.000 eura po osobi. Državni tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule objasnio je da se taj iznos može povećati:
"Građani će moći otvoriti samo jedan takav osobni račun na svoje ime, s limitom od 200.000 eura cjeloživotno (ili do smrti), a ako u pet godina stalno uplaćuju novac na taj račun a ne podižu ga, onda se taj limit povećava za 50.000 eura, odnosno na ukupno 250.000 eura."Ključna pogodnost je potpuno porezno oslobođenje: bez obzira na ostvarene prinose, građani neće plaćati porez. Pritom se ostvareni prinosi ne uračunavaju u gornji limit od 200.000 eura koji se odnosi isključivo na uplaćena sredstva. Isplate su isto tako oslobođene oporezivanja, a sredstva se mogu podizati u bilo kojem trenutku.
Zakon predviđa i specifičan uvjet vezan uz domaće tržište kapitala: najmanje 20 posto ukupnih ulaganja mora biti usmjereno u domaće kompanije koje kotiraju na burzi. Bule je tu obvezu opisao kao korak prema tome da građani izravno profitiraju od rasta hrvatskog gospodarstva. Inače, građani sami biraju u koje financijske instrumente ulažu novac s tog računa, a ako to ne žele raditi sami, posrednici će im u dogovoru predložiti odgovarajuće opcije. Nije propisan minimalni iznos ulaganja, što znači da je račun dostupan i malim ulagačima.
Bule je naglasio da HRI po važnosti uspoređuje s državnim i narodnim obveznicama, za koje su građani iskazali veliko zanimanje: u 20 dosadašnjih izdanja ostvareno je oko 16 milijardi eura. Hrvatska do sada nije imala sličan zakon ni račun, a u EU-u ga je do sada uvelo ili je u postupku uvođenja 12 zemalja članica. Kao primjer dobre prakse naveden je švedski model, gdje je otvoreno na stotine takvih računa. Procjenjuje se da bi u prve dvije godine od uvođenja HRI-a uplate mogle iznositi između 200 i 600 milijuna eura, a državni tajnik izrazio je i očekivanje da će novi instrument povećati likvidnost hrvatskog tržišta kapitala.
Nacrt prijedloga zakona u javnom je savjetovanju do 23. kolovoza 2026. Nakon toga slijedi zakonodavna procedura, a stupanje na snagu očekuje se 1. siječnja 2027. godine. Banke i investicijska društva koja bi posredovala u otvaranju računa već su iskazala interes za novu uslugu, istaknule su i članice Upravnog vijeća Hanfe Anamarija Staničić i Martina Verić, koje su sudjelovale u izradi zakona.
