Nacrt zakona o HIR-u je u javnoj raspravi, a cilj mu je mobilizirati milijarde eura štednje građana s bankovnih računa na tržište kapitala. Inspiracija je stigla iz Slovenije, no hrvatska je verzija, kažu, jednostavnija i bolja.
Ministarstvo financija uputilo je prije dva tjedna u jednomjesečnu javnu raspravu prijedlog Zakona o hrvatskom investicijskom računu (HIR), novom modelu koji bi građanima trebao omogućiti jednostavnije i porezno povoljnije ulaganje u vrijednosne papire. Riječ je o posebno reguliranom računu namijenjenom fizičkim osobama, a prema riječima državnog tajnika u Ministarstvu financija Mateja Bulea, svi prinosi od ulaganja unutar tog računa, kao i isplate s njega, bit će oslobođeni od oporezivanja dok god se poštuju zakonske odredbe.
Koncept je inspiriran slovenskim individualnim investicijskim računom (INR), koji je zaživio početkom ožujka 2026. i u prvih pet mjeseci privukao solidan interes. Prema podacima Davora Paviča iz Uprave Klirinško depozitarnog društva (KDD), krajem srpnja broj otvorenih INR-a u Sloveniji dosegnuo je oko 13.500, uz mjesečni rast od oko osam posto. Procjene tamošnjih analitičara govore da bi do kraja godine taj broj mogao narasti na između 30 i 40 tisuća. Pavič ističe kako iskustva pokazuju da "polako počinje mobilizacija sredstava iz banaka na tržište kapitala".
Glavne odrednice hrvatskog modela, koje su u Katančićevoj ulici predstavili državni tajnik Bule te zamjenica predsjednika Upravnog vijeća Hanfe Anamarija Staničić i članica Upravnog vijeća Martina Verić, predviđaju da svaki odrasli građanin može otvoriti jedan HIR kod ovlaštenih posrednika s popisa Hanfe, poput banaka ili investicijskih društava. Račun se može otvoriti i za maloljetnu djecu. Sredstva će se moći ulagati u dionice, obveznice, instrumente tržišta novca, UCITS fondove i ETF-ove s tržišta Europske unije, OECD-a te Europskog gospodarskog prostora.
Limit uplata po računu postavljen je na 200 tisuća eura. Međutim, predviđen je i poticaj za dugoročno ulaganje: ako se tijekom prvih pet godina od otvaranja računa novac samo uplaćuje i ne podiže, limit se povećava za dodatnih 50 tisuća eura, dosežući maksimalnih 250 tisuća eura. Za razliku od slovenskog INR-a gdje je limit 150 tisuća eura, hrvatsko rješenje nudi veći manevarski prostor. Osim novčanim sredstvima, HIR će se moći "puniti" i dionicama koje ulagatelj već posjeduje. Sve administrativne obveze, uključujući porezne evidencije, vodit će ovlašteni posrednik kojeg je moguće promijeniti bez naknade, a isplate s računa također su moguće bez naknade u svakom trenutku. Prijedlog zakona ne uređuje visinu i strukturu naknada posrednika, što ostaje pod općim pravilima tržišta kapitala.
Jedan od ključnih uvjeta predviđenih zakonom jest da godinu dana nakon otvaranja računa najmanje 20 posto portfelja mora biti vezano uz vrijednosne papire na hrvatskom tržištu. Upravo je ta odredba izazvala najviše polemika u dosadašnjoj javnoj raspravi. Do jučer je pristiglo gotovo 130 komentara i primjedaba, a mišljenja su podijeljena: jedni smatraju da bi zbog povoljnog poreznog tretmana taj udio trebao biti i veći, dok drugi predlažu njegovo smanjenje na, primjerice, 10 posto.
Ivan Kurtović, glavni izvršni direktor InterCapitala, snažno podržava obveznu domaću komponentu. "Ona može znatno pridonijeti razvoju lokalnog tržišta kapitala, povećanju likvidnosti instrumenata uvrštenih na Zagrebačku burzu te, dugoročno, potaknuti nove izdavatelje da svoje dionice i druge vrijednosne papire uvrste na domaće tržište", izjavio je. Kurtović je također pohvalio što su prepoznata dva modela HIR-a: klasični brokerski, gdje klijent samostalno odlučuje o ulaganjima, i portfeljni, koji je osobito važan za nove ulagatelje jer strukturiranje portfelja prepušta profesionalcima.
Porezni tretman HIR-a jedan je od njegovih najprivlačnijih elemenata. Svi prinosi unutar računa, uključujući kapitalnu dobit, dividende i kamate, neće se oporezivati. "Uz oslobođenje od poreza na dividende i poreza na kapitalnu dobit, dugoročnost uplata dodatno se potiče bonusom ako tijekom prvih pet godina nema isplata. U cjelini gledano, riječ je o iznimno dobroj inicijativi koja male ulagatelje potiče da dio svoje štednje dugoročno usmjere prema tržištu kapitala te tako, na porezno optimalan način, stvaraju dugoročnu vrijednost za svoju osobnu imovinu", zaključuje Kurtović.
Milan Horvat, osnivač Fima grupe i veteran domaćeg financijskog tržišta, uvjeren je da će HIR generirati dodatnu likvidnost i potaknuti izdavanje novih dionica. Pohvalnim drži i limit od 200 tisuća eura, koji smatra dobro odmjerenim u odnosu na iznose potrebne za ulaganja na tržištu nekretnina, tradicionalno omiljenom među Hrvatima. Očekuje se i da će uvođenje HIR-a pratiti opsežna kampanja investicijskih društava i banaka za privlačenje klijenata.
Zanimljivo je da je hrvatski prijedlog zakona izazvao pozornost i u Sloveniji, gdje je njihov poslovni dnevnik Finance objavio tekst s porukom: "Prepišimo od Hrvata. Barem jednom!". Sugovornik Financi konstatirao je da su "Hrvati kopirali slovensko rješenje i poboljšali ga", ukazujući na veću fleksibilnost i jednostavnost hrvatskog modela. U slovenskim financijskim krugovima već se postavlja pitanje treba li i njihov INR unaprijediti po uzoru na HIR, primjerice povećanjem limita depozita ili omogućavanjem prijenosa postojećeg portfelja na investicijski račun.
Koliki bi interes HIR mogao pobuditi među hrvatskim građanima, sugerira i podatak da su u trezorske zapise i narodne obveznice, također neoporezive, uložili oko 4,6 milijardi eura, što čini otprilike 8,5 posto javnog duga. Pritom je samo prilikom upisa tih državnih vrijednosnica prvi put otvoreno 50-ak tisuća računa pri Središnjem klirinškom depozitarnom društvu (SKDD), što predstavlja bazu novih potencijalnih ulagatelja za HIR. Konačni oblik zakona bit će poznat za nekoliko mjeseci, nakon što se zaključi javna rasprava i prijedlog prođe dva čitanja u Saboru, a tek tada će se vidjeti hoće li "vrag u detaljima" biti uspješno istjeran.
