Hrvatsku čeka topla jesen i blaga zima

Najnovija sezonska prognoza Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), objavljena 6. kolovoza 2026., donosi prilično jasan signal za Hrvatsku. Velika je vjerojatnost da će kraj ljeta, cijela jesen i početak zime biti topliji od uobičajenog klimatskog prosjeka. Ova se prognoza oslanja na skup od 51 numeričke simulacije, a posebno je intrigantna jer dolazi u vrijeme kada se istovremeno odvija nekoliko velikih klimatskih pojava koje bi mogle utjecati jedna na drugu.

Kombinacija oceanskih anomalija oblikuje vrijeme

Meteorolozi pomno prate dvije velike oceanske anomalije koje bi mogle imati značajan utjecaj na vremenske prilike tijekom zime 2026./2027. Radi se o snažnom El Niñu u Tihom oceanu, koji bi mogao dostići razinu takozvanog Super El Niña, te pozitivnoj fazi Indijskog oceanskog dipola (IOD) u Indijskom oceanu. Kako je objavio Severe Weather, kombinacija ova dva fenomena može djelovati kao snažan pokretač atmosferskih promjena, mijenjajući položaj mlaznih struja i putanje oluja na sjevernoj hemisferi.

Trenutačne analize ukazuju na to da se pozitivni IOD tek razvija, no tijekom jeseni mogao bi se dodatno ojačati. Istodobno, temperature mora u nekim područjima Tihog oceana već su nekoliko stupnjeva iznad prosjeka, a toplinska energija pohranjena ispod površine dodatno podupire razvoj El Niña. Ukoliko se prognoze ostvare, moglo bi se raditi o jednom od jačih El Niño događaja u modernoj povijesti mjerenja.

Topli oceani kao izvor energije za atmosferu

Osim El Niña i IOD-a, na vremenske prilike u Europi utjecat će i dalje vrlo topao sjeverni Atlantik te rekordno zagrijano Sredozemno i Jadransko more. More je nakon ljeta ušlo u jesen s golemom količinom pohranjene topline, što će ga činiti važnim izvorom topline i vlage za razvoj ciklona. Iz tog razloga, očekivano je da će se ove jeseni smjenjivati duži periodi stabilnog vremena s trenucima izuzetno obilnih padalina i naglašenih meteoroloških ekstrema.

Sezonski model ECMWF-a za kolovoz pokazuje pozitivnu temperaturnu anomaliju od otprilike jednog Celzijeva stupnja u odnosu na klimatološki prosjek. Iako je predviđena količina padalina u granicama normale, to ne implicira da će kiša biti jednoliko raspoređena tijekom sezone. Zbog vlažnog zraka, postoji potencijal za formiranje snažnih oluja, pa bi veći dio mjesečne kiše mogao pasti u nekoliko jačih grmljavinskih nevremena, karakterističnih po obilnim pljuskovima.

Jesen koja će nalikovati produženom ljetu

Modelom izračunate temperature zraka i u prvim mjesecima jeseni ostaju iznad višegodišnjeg prosjeka. Rujan bi se mogao više ponašati kao produžetak ljeta nego kao uvod u meteorološku jesen, a temperatura mora će vjerojatno ostati viša od uobičajene. Što se tiče padalina, situacija je bitno drugačija, od listopada nadalje, razlike u izračunatim količinama kiše među različitim modelima postaju znatne. Ključno pitanje nije hoće li biti padalina, već kada će se one dogoditi i kojim će rutama ciklone prolaziti.

Kakva se zima očekuje i hoće li biti snijega?

Prema dugoročnim prognozama, tijekom zime 2026./2027. Europa bi mogla biti pod utjecajem jačeg zapadnog vjetra koji dolazi s Atlantika. Taj tip vremenskog obrasca obično rezultira blagim i kišovitim zimama, posebno u zapadnim i središnjim dijelovima Europe. Sezonski model ukazuje na to da bi početak klimatološke zime mogao biti topliji od prosjeka, ali to ne isključuje mogućnost prodora hladnog zraka.

Suprotno tome, upravo za vrijeme El Niña atmosfera često postaje nestabilnija i dinamičnija. Umjesto dugih razdoblja stabilne hladnoće, vjerojatnija je češća izmjena toplih jugozapadnih strujanja i kratkih, ali vrlo snažnih naleta polarnog zraka sa sjevera i sjeveroistoka. Za Hrvatsku to znači da će snijeg i dalje biti moguć, posebno u planinskim područjima i unutrašnjosti za vrijeme hladnih prodora, ali će između tih razdoblja vjerojatno dominirati toplije vrijeme. Konačna prognoza još nije moguća, a stvarna jačina El Niña i razvoj IOD-a tijekom jeseni bit će presudni za konačni vremenski obrazac.