Hrvatsku čekaju još toplija ljeta
Broj dana opasnih za zdravlje zbog vrućine drastično je porastao, a do sredine stoljeća očekuje se porast temperature za više od dva stupnja. Stručnjaci upozoravaju na nužnost sustavnih mjera prilagodbe.
Broj dana opasnih za zdravlje zbog vrućine drastično je porastao, a do sredine stoljeća očekuje se porast temperature za više od dva stupnja. Stručnjaci upozoravaju na nužnost sustavnih mjera prilagodbe.
Toplinski val koji upravo pritišće Hrvatsku, s temperaturama koje će u utorak dosezati i do 39 Celzijevih stupnjeva, samo je najnovija epizoda višedesetljetnog trenda zagrijavanja s ozbiljnim posljedicama po zdravlje stanovništva. Podaci Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) pokazuju da je od druge polovine 20. stoljeća zabilježen porast srednje temperature od 0,2 do 0,5 Celzijevih stupnjeva po desetljeću, a stručnjaci upozoravaju da će se taj trend nastaviti i intenzivirati.
Klimatologinje Sara Ivasić i Lidija Srnec, voditeljice Odjela za klimatske promjene i biometeorologiju DHMZ-a, ističu kako su upravo toplinski valovi vremenski ekstrem s najvećim utjecajem na zdravlje. "Do sredine stoljeća očekuje se porast srednje godišnje temperature za oko 1,5 do 1,7 Celzijevih stupnjeva, dok će ljetne temperature u velikom dijelu Hrvatske rasti i za više od dva stupnja", navele su Ivasić i Srnec za Novi list.
Usporedba s razdobljem od prije dvadesetak godina otkriva zabrinjavajuće brojke. U kontinentalnom dijelu Hrvatske, broj dana koji su opasni za zdravlje zbog visokih temperatura povećao se s prosječnih pet na skoro 18 godišnje, a na obali Jadrana porastao je s deset na otprilike 30 dana u godini. DHMZ te podatke temelji na praćenju povezanosti temperature i smrtnosti u Osijeku, Zagrebu, Karlovcu, Gospiću, Kninu, Rijeci, Splitu i Dubrovniku.
"U usporedbi s razdobljem od 1991. do 2000. godine, tijekom razdoblja od 2011. do 2020. zabilježen je u prosjeku dvostruko veći broj toplinskih valova", dodale su Ivasić i Srnec. Osim što su sve češći, toplinski valovi počinju i ranije, sve češće već u lipnju, čime se produljuje cijelo razdoblje izloženosti ekstremnim temperaturama.
Atmosferski fizičar Branko Grisogono naglašava da poveznica između klimatskih promjena i ljudskog zdravlja više nije hipoteza. "Porast smrtnosti je preko 10 posto, ali tu treba dodati i smrtnost povezanu sa (super)finim česticama u zraku koje dolaze iz prometa, industrije i transportom zraka iz suptropskih krajeva", izjavio je Grisogono za Novi list. Posebno je upozorio na izravan utjecaj na ljudski organizam, uključujući kožu i oči, te naveo vlastito iskustvo dobivanja melanoma tijekom rada u pustinji.
Pritisak na zdravstveni sustav mjerljiv je i kroz rad hitne službe. Tijekom ljetnih mjeseci, izvanbolnička hitna služba zabilježi između 15 i 40 posto više intervencija nego u ostatku godine. Iz Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu pojašnjavaju da se taj porast ne može pripisati isključivo vrućini, već i intenzivnijem prometu te ljetnim aktivnostima, no naglašavaju da "ekstremno visoke temperature, a osobito toplinski valovi, utječu na zdravlje svih ljudi, dakle i onih koji su potpuno zdravi".
Prema podacima DHMZ-a koje prenosi HRT, za utorak je na snazi crveni meteoalarm za istočnu Hrvatsku, središnje krajeve unutrašnjosti i sjeverni Jadran. Dnevne temperature u istočnoj Hrvatskoj i središnjim krajevima dosezat će od 37 do 39 °C, dok će se na sjevernom Jadranu kretati između 33 i 36 °C. U Dalmaciji se očekuje od 34 do 38 °C, uz narančasti meteoalarm. Promjena vremena s pljuskovima i grmljavinom u središnjoj i istočnoj Hrvatskoj očekuje se u petak.
Od 2012. godine u primjeni je Protokol o postupanju i preporuke za zaštitu od vrućina. "Možemo reći da su naši građani informirani o opasnostima i mogućim posljedicama visokih temperatura na zdravlje, a vjerujemo da se sve više pridržavaju preporuka", naveli su iz Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, dodajući da su potrebne dodatne nacionalne aktivnosti usmjerene ublažavanju i prilagodbi klimatskim promjenama.
Dunja Plačko-Vršnak, načelnica Sektora za vremenske analize i prognoze DHMZ-a, istaknula je važnost Sustava ranog upozoravanja i upravljanja krizama, putem kojeg u suradnji s Ravnateljstvom civilne zaštite građani dobivaju poruke na mobilnim uređajima o opasnim vremenskim pojavama. Grisogono se zalaže za stvaranje posebnog instituta koji bi se bavio klimatskim promjenama na sustavan način, te za jačanje domaće proizvodnje hrane. Klimatologinje Ivasić i Srnec zaključuju: "Važno je redovito pratiti vremenske prognoze i pravodobno se prilagođavati. Jednako je važno da se pri planiranju razvoja, ulaganja i donošenju strateških odluka u obzir uzmu projekcije buduće klime kako bi se smanjili rizici i povećala otpornost društva."