Hrvatska stranka prava BiH ne odustaje od osporavanja kandidature Slavena Kovačevića, smatrajući da ne može legitimno predstavljati Hrvate, dok se sukob zaoštrava kaznenom prijavom protiv čelnika HDZ-a 1990.
Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine (HSP BiH) podnijela je Ustavnom sudu BiH zahtjev za preispitivanje kandidature Slavena Kovačevića za člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata. Kovačević, savjetnik aktualnog člana Predsjedništva Željka Komšića, na općim izborima zakazanim za 4. listopada 2026. trebao bi se suprotstaviti Darijanu Filipoviću iz HDZ-a BiH i nezavisnom kandidatu Zdenku Lučiću, iza kojeg stoji blok stranaka predvođen HDZ-om 1990.
Kovačevićeva kandidatura sporna je za hrvatske stranke jer smatraju da on ne može legitimno predstavljati Hrvate, s obzirom na to da je Komšić na tu dužnost izabran pretežito bošnjačkim glasovima. HSP BiH već je u srpnju 2026. pokušao osporiti njegovu kandidaturu žalbom Sudu BiH, no sud je zaključio da nema zakonskih zapreka i da je kandidatura u skladu s ustavom i izbornim zakonom BiH.
U svojoj žalbi HSP se pozivao na odluku Ustavnog suda BiH u predmetu "Ljubić", ističući kako je njome utvrđeno načelo legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda u tijelima vlasti. Također su naveli da se Kovačević ranije drugačije nacionalno izjašnjavao. Sud BiH je pak obrazložio da ustav i Izborni zakon ne propisuju to načelo za izbor članova Predsjedništva, već se ono temelji na paritetnoj i teritorijalnoj zastupljenosti, dva člana iz Federacije BiH i jedan iz Republike Srpske.
HSP BiH sada od Ustavnog suda očekuje da utvrdi je li Kovačevićeva kandidatura doista sukladna ustavu. U priopćenju dostavljenom medijima u četvrtak, iz stranke su poručili:
"Apelacija je izraz naše odgovornosti prema ustavu Bosne i Hercegovine, zaštiti demokratskog poretka i jednakosti svih pred zakonom. Smatramo da nitko ne može biti iznad ustava niti iznad pravila koja jednako vrijede za svakoga."Iz HSP-a su zahvalili i pravnim stručnjacima iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske koji su sudjelovali u izradi apelacije.
Sukob je dodatno eskalirao u srpnju 2026. kada je Kovačević Sudu BiH podnio kaznenu prijavu protiv Ilije Cvitanovića, predsjednika HDZ-a 1990. Prijava je uslijedila nakon što je Cvitanović tijekom gostovanja na sarajevskoj komercijalnoj televiziji Hayat osporio postojanje udruženog zločinačkog pothvata kako ga je u presudi Jadranku Prliću i ostalima definirao Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY).
"To je politička presuda",izjavio je tada Cvitanović, pozvavši one koji se ne slažu da ga prijave.
Kovačević je u prijavi naveo da je Cvitanović počinio kazneno djelo nijekanja pravomoćno izrečenih presuda za ratne zločine. Prema izmjenama kaznenog zakona BiH koje je na kraju svog mandata nametnuo bivši visoki predstavnik Christian Schmidt, za to se djelo može izreći kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora. Cvitanović prijavu nije posebno komentirao, ali je nastavio osporavati Kovačevićevu kandidaturu.
"Ne može Hrvate predstavljati onaj koji širi mržnju prema Hrvatima i koji u sebi nema ništa hrvatsko",kazao je Cvitanović u intervjuu za "Podcast s Brezom".
