Irak i Turska potpisali jednogodišnji naftni sporazum
Sporazum o naftovodu do Džejhana ključan je za diverzifikaciju iračkog izvoza nakon zatvaranja Hormuškog tjesnaca. Istovremeno, nove geopolitičke tenzije podižu cijene nafte na svjetskim burzama.
Sporazum o naftovodu do Džejhana ključan je za diverzifikaciju iračkog izvoza nakon zatvaranja Hormuškog tjesnaca. Istovremeno, nove geopolitičke tenzije podižu cijene nafte na svjetskim burzama.
Irak i Turska potpisali su u subotu, 1. kolovoza 2026., jednogodišnji sporazum o povećanju izvoza nafte putem naftovoda do turske mediteranske luke Džejhan, izvještava N1 Srbija. Bagdad ovim potezom nastoji diverzificirati svoje izvozne rute i smanjiti ovisnost o brodskim putevima u Perzijskom zaljevu, koji su ugroženi od početka rata između SAD-a i Irana u veljači 2026. godine.
Irački ministar za naftu Basem Mohamed Kuder el Abadi izjavio je da će sporazum ostati na snazi godinu dana, dok dvije zemlje ne finaliziraju širi okvirni dogovor koji obuhvaća suradnju u sektorima nafte, električne energije i vodnih resursa. Prema AP World News, ministar je pojasnio da sporazum predviđa minimalni dnevni izvoz od 750.000 barela iračke sirove nafte kroz naftovod koji se proteže od Kirkuka na sjeveru Iraka do Džejhana.
Ovaj je naftovod uglavnom bio neaktivan od 2023. godine, nakon što je obustavljen izvoz iz poluautonomne kurdske regije zbog pravnih i komercijalnih sporova. Prošle je godine izvoz nastavljen u ograničenom kapacitetu. Prema navodima N1 Srbija, trenutni izvoz iznosi oko 200.000 barela dnevno, dok drugi izvori navode brojku od oko 170.000 barela dnevno. Novi cilj od 750.000 barela dnevno predstavlja značajan skok, iako je to tek dio ukupnog predratnog izvoza Iraka koji je iznosio oko 3,5 milijuna barela dnevno.
Irački premijer Ali el-Zaidi nazvao je dogovor "važnom strateškom prekretnicom za osiguravanje neprekidnog toka iračkog izvoza nafte i jačanje ekonomske suradnje", prenosi N1 Srbija. Turski ministar energetike i prirodnih resursa Alparslan Bayraktar, kako navodi Azernews, izjavio je da je postignut prijelazni sporazum za transport 750.000 barela nafte dnevno, dodavši kako naftovod Irak-Turska igra ključnu ulogu u sigurnoj i neprekinutoj isporuci iračke sirove nafte na globalna tržišta.
Potpisivanje sporazuma dolazi u trenutku eskalacije geopolitičkih napetosti koje potresaju svjetska energetska tržišta. Azernews izvještava da je američki predsjednik Donald Trump upozorio na novu veliku vojnu akciju protiv Irana. Istog dana, naftni je tanker pogođen projektilom u Hormuškom tjesnacu, a Iran je navodno izveo napad dronovima velikih razmjera na Kuvajt.
Tržišta su odmah reagirala. Cijena barela sirove nafte Brent porasla je na oko 92,12 USD, dok je WTI dosegnuo 84,61 USD. Azerbajdžanska nafta Azeri Light premašila je granicu od 100 USD po barelu. Dodatni pritisak stvaraju i napadi jemenskog Houthi pokreta na brodove i luke u Crvenom moru, što ugrožava alternativne rute za izvoz nafte iz regije, posebno za Saudijsku Arabiju.
Rast cijena nafte već se osjeća u Europi i Sjevernoj Americi kroz poskupljenje benzina, dizela, električne energije i prirodnog plina. Iako Hrvatska nije izravno uključena u sukob, globalni rast cijena energenata neizbježno će se odraziti na domaće gospodarstvo i standard građana. Mjesečni prihodi Iraka od nafte pali su sa 6 milijardi USD prije sukoba na oko 2 milijarde USD, što oslikava razmjere poremećaja na Bliskom istoku.
Osim trenutnog sporazuma, razmatra se i ambiciozniji projekt naftovoda koji bi povezao Basru na jugu Iraka s Haditom na zapadu, a odatle dalje prema turskoj luci Džejhan i sirijskoj luci Banijas. Potpisivanje sporazuma uslijedilo je samo nekoliko dana nakon što je irački premijer al-Zaidi posjetio Ankaru na razgovore o sigurnosti, trgovini i energetici.
