Iran odbio prijedlog Omana o Hormuškom tjesnacu, raketno napao američke baze
Istovremeno je iranska revolucionarna garda zaustavila tri tankera u strateškom plovnom putu, a cijene nafte naglo su skočile za više od četiri posto.
Istovremeno je iranska revolucionarna garda zaustavila tri tankera u strateškom plovnom putu, a cijene nafte naglo su skočile za više od četiri posto.
Iran je u srijedu odbio prijedlog Omana, podržan od zaljevskih država, o zajedničkom upravljanju Hormuškim tjesnacem i istoga dana balističkim projektilima napao američke vojne baze na Bliskom istoku, dok su pripadnici Iranske revolucionarne garde (IRGC) zaustavili tri naftna tankera. Ova eskalacija, koju prenosi Al Jazeera, uslijedila je samo pet dana nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump prekinuo dvotjednu kampanju bombardiranja Irana tvrdeći da su u tijeku "dobri razgovori".
Prema pisanju Reutersa, Oman je 28. srpnja Iranu predstavio prijedlog uz potporu zaljevskih zemalja za zajedničko regionalno upravljanje Hormuškim tjesnacem. Plan je modeliran prema rješenju za Malajski tjesnac i omogućio bi Teheranu prikupljanje dobrovoljnih naknada od brodova koji prolaze tim plovnim putem ključnim za globalni transport nafte. Cilj je bio smanjiti napetosti i stabilizirati pomorski promet nakon višemjesečnih poremećaja uzrokovanih sukobom.
Iran je, međutim, odbio jednaku podjelu nadzora. Kako prenosi Slavyangrad, Teheran je u utorak zatražio lavovski udio kontrole nad tjesnacem. Al Jazeera pak izvještava da je zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova Kazem Gharibabadi na državnoj televiziji izjavio da Iran ne pristaje na ravnomjernu raspodjelu tranzitnih ruta te je predložio da sam upravlja plovidbom na svojoj strani tjesnaca, dok bi Oman preuzeo dio, ali ne cijelu suprotnu traku.
Dok je Trump u Bijeloj kući razgovarao s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, koji se zalaže za rat s Iranom, IRGC je lansirao više balističkih projektila na američke baze diljem Bliskog istoka. Američko Središnje zapovjedništvo (CENTCOM) objavilo je na platformi X da je riječ o "pokušaju iznenadnog napada na američke snage stacionirane na Bliskom istoku" te da su svi projektili presretnuti. Pet presretanja zabilježeno je iznad Jordana, prenosi Al Jazeera pozivajući se na jordansku novinsku agenciju.
Iranska revolucionarna garda priopćila je da je njezino zrakoplovstvo gađalo američku zračnu bazu i zapovjedni centar u Jordanu s nekoliko balističkih projektila. "Dokle god prijetnje protiv Islamske Republike Iran nastave i ilegalna i opaka djelovanja američkih snaga protiv naših interesa nastave, otpor će se nastaviti", stoji u priopćenju IRGC-a koje je prenio iranski emiter IRIB.
Istog dana IRGC je, prema agenciji Tasnim, "udario i zaustavio" tri naftna tankera u Hormuškom tjesnacu. Brodovi su, tvrdi Garda, nastavili ploviti nesigurnom i ilegalnom rutom ignorirajući njihova upozorenja. Time su napetosti u tjesnacu dodatno porasle, a signal iz Teherana postao je nedvosmislen.
Al Jazeerin dopisnik iz Washingtona Alan Fisher ocijenio je da Iran ovime šalje poruku predsjedniku Trumpu kako mora biti uključen u sve rasprave. Novinar iz Teherana Resul Serdar opisao je napad kao preventivni potez, a ne reakciju, ističući da će posljednjih 13 dana uzajamnog bombardiranja i ovaj napad zasigurno utjecati na posredničke napore. Jason Campbell, viši suradnik washingtonskog Instituta za Bliski istok, rekao je za Al Jazeeru da Teheran izražava skepticizam prema američkim pauzama između udara, sumnjajući da ih Washington koristi za pripremu druge faze nasilja.
Bivši šef osoblja Bijele kuće Rahm Emanuel u razgovoru za CNN okrivio je Trumpa za rat s Iranom, rekavši da je upravo on predsjednik koji je "to kupio" i da je to bila pogreška tada i sada. Istaknuo je da je Netanyahu četiri američka predsjednika lobirao za rat s Iranom, ali da je samo Trump pristao, prenosi Middle East Eye.
Trump je 24. srpnja prekinuo američku kampanju bombardiranja nakon 13 dana neprekidnih udara i tvrdio da su u tijeku dobri razgovori s Iranom. Zaprijetio je, međutim, da će ponovno pokrenuti napade ako pregovori zastanu, dok Iran poriče da traži nastavak dijaloga s Washingtonom. U međuvremenu, Netanyahu je u Bijeloj kući inzistirao na pitanju planine Pikaks za koju izraelski izvori tvrde da tamo Iran gradi novo nuklearno postrojenje.
Nakon što je američka vojska potvrdila iranski napad, terminski ugovori za američku naftu skočili su za više od četiri posto na više od 82 dolara po barelu, dok je Brent premašio 88 dolara. Ranije su cijene padale jer su trgovci pomno pratili izvještaje o obnovljenim pregovorima nakon suspenzije napada. Reuters javlja da su istoga dana američke i saudijske snage napale položaje skupina koje podržava Iran u Iraku, a prosvjednici su u Washingtonu izašli na ulice protiv Netanyahuova posjeta.
Iako Hrvatska nije izravno uključena, novi skok cijena nafte na svjetskom tržištu mogao bi se odraziti na domaće cijene goriva i dodatno pritisnuti europsku energetsku sigurnost.
