Tomislav Tipurić, vlasnik tvrtke Nephos, tvrdi da se ciklus iz 90-ih godina ponavlja, edukacija postaje ključna, a developeri koji samo pišu kod gube prednost pred AI alatima.
Tomislav Tipurić, 40-godišnji IT stručnjak, edukator i vlasnik tvrtke Nephos, nedavno se preselio iz Hrvatske u New York i iz prve ruke svjedoči kako umjetna inteligencija mijenja softversku industriju. U razgovoru za Poslovni dnevnik objavljenom 29. srpnja 2026., Tipurić je dao jasan sud: developeri su izgubili zvjezdani status, a oni koji znaju samo pisati kod našli su se u ozbiljnom problemu.
Tipurić, koji je i certificirani trener Googleovih i Microsoftovih servisa te direktor i suvlasnik tvrtke Nephos specijalizirane za IT edukaciju, povlači izravnu paralelu s počecima informatizacije. "Volim reći da smo mi sad natrag gdje smo bili početkom 90-ih godina kad su se prva računala pojavila na radnom mjestu i kad smo trebali ljude educirati kako koristiti operativni sustav, Windows 3.1 pa Windows 95, Word, Excel...", izjavio je za Poslovni dnevnik. Objašnjava kako se sada, 30 godina kasnije, ciklus ponavlja jer je AI postao tehnologija dostupna apsolutno svakome.
Podsjeća da AI nije novost, ali da je prekretnica nastupila u studenom 2022. lansiranjem ChatGPT-ja, nakon čega su uslijedili Microsoft Copilot, Google Gemini i Anthropicov Claude. "Svaki mjesec se to mijenja," kaže Tipurić. "Mi stalno dobivamo nešto novo u AI svijetu i trebamo se snaći u svemu tome."
Tipurić upozorava da mnogi danas AI koriste na krivi način te navodi konkretne primjere iz poslovnog svijeta. "Ima puno više negativnih primjera gdje ljudi jako puno koriste AI na krivi način i onda dobivamo raznorazne prijedloge korisničkih ugovora, prijedloge korisničkih ponuda koji ne postoje i nisu ni postojali. Jednostavno ih je AI halucinirao", ističe.
Kao zabavan primjer navodi aviokompaniju čiji je chatbot izmislio popust od 30 ili 40 posto, koji je kompanija na kraju morala poštovati. Daleko ozbiljniji slučaj dogodio se Deloitteu, koji je za 300.000 dolara pripremio strateški dokument za australsku vladu koristeći ChatGPT. "Neki klinci unutar Deloittea su ga pripremali uz pomoć ChatGPT-ja. To nitko nije pročitao, to nitko nije pregledao", kazao je Tipurić za Poslovni dnevnik. Dokument je stigao s karakterističnim ChatGPT elementima, izmišljenim citatima i mnoštvom krivih detalja.
Osvrnuo se i na popularnu temu AI agenata, koja je, tvrdi, pogrešno predstavljena javnosti. "Danas su AI agenti jedna bitna tema, ali su totalno na krivi način predstavljeni široj javnosti. Stvara se dojam da su to autonomni agenti koji mogu sami preuzeti kontrolu... To nije istina", kaže.
Tipurić objašnjava da su to zapravo aplikacije koje primaju upute od velikog jezičnog modela, a autonomiju im daje čovjek, kad ih zaustavi, više ne rade ništa. Usporedio ih je s pozadinskim servisima na laptopu: "Na svakom laptopu se paralelno u ovom trenutku vrti nekih 200 do 300 pozadinskih autonomnih servisa o kojima mi apsolutno ništa ne znamo." Ipak, naglašava da ne bi prepustio agentu cjelokupnu mail komunikaciju, iako ih rado koristi za kodiranje i pripremu dokumenata, pod uvjetom da ih sam pregleda prije slanja.
Utjecaj AI-ja na programiranje je dramatičan. Prema Tipurićevim riječima, količina napisanog koda za isti zadatak povećala se osam puta otkad se koriste AI alati, iako to nije nužno. "Nije bilo potrebe za tim, mogli smo se samo dogovoriti. Dakle, generiramo osam puta više koda", pojasnio je. Istodobno, 30 do 40 posto timova prijavljuje više bugova nego prije, a 20 do 30 posto timova bilježi više sigurnosnih rupa.
"Došli smo već do toga da nema nikakvog smisla da radim neke stvari bez AI-ja jer bi to jednostavno koštalo previše", priznaje. AI mu je postao nezamjenjiv alat za kodiranje, ali prava priča je u promjeni vrijednosti programerske profesije.
"Mislim da je to očito. Pitanje je zašto je to ikad i bio zvjezdani status", kaže Tipurić o spuštanju statusa developera. Eksploziju potražnje za softverom pratilo je osnivanje brojnih tvrtki u Hrvatskoj koje su zapošljavale 30 do 40 inženjera i pružale isključivo usluge kodiranja za strane klijente, takozvane "body shopove". Pozitivne primjere vidi u tvrtkama Infinum i Five, koje su radile na cjelovitim produktima.
Na udaru su se našli oni koji znaju isključivo pisati kod. Podsjeća da su nekada diplomanti Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) uz pisanje koda razumjeli arhitekturu informacijskih sustava, poslovni kontekst i etičnost u inženjerstvu. "Takvi ljudi su danas u problemu i takvi ljudi su izgubili svoj status jer sve što su znali raditi je kucati kod. Ne mogu reći da mi je drago zbog svih tih ljudi koji će sad morati promijeniti svoje karijere. Ali drago mi je što naša industrija dobiva na vrijednosti", izjavio je za Poslovni dnevnik.
Za krajnje korisnike Tipurić ima jasan savjet: "Ako želite koristiti AI, plati AI, nemojte koristiti besplatne alate." Upozorava da besplatni alati zadržavaju pravo koristiti korisničke podatke za treniranje budućih modela, dok plaćene verzije, već dostupne za 10 dolara mjesečno, to ugovorom brane.
Ključ uspjeha vidi u takozvanom prompt inženjerstvu, postavljanju pitanja ljudskim jezikom s konkretnim uputama i primjerima. AI nije klasična tražilica i kratki upiti ne daju dobre rezultate, objašnjava.
Tipurić je u Ameriku prvi put došao 2010. godine, a u New York se preselio 2016., gdje je otvorio tvrtku Nephos Inc. Nedavno je posjetio i Kanadu na Svjetskom nogometnom prvenstvu, gdje je upoznao brojne Hrvate. I dok njegova priča svjedoči o globalnim promjenama u IT industriji, poruka za hrvatsku scenu je nedvosmislena: vrijeme developera koji samo pišu kod je prošlo.
