Italija na mukama: Hodočasnike prskaju vodom, Mađari gase svjetla, a u BiH spas od 40°C u špilji
Europa se bori s toplinskim valom koji je donio rekordne temperature, razorne požare i prisilio vlade na neviđene mjere štednje energije.
Europa se bori s toplinskim valom koji je donio rekordne temperature, razorne požare i prisilio vlade na neviđene mjere štednje energije.
Veliki dijelovi Europe i dalje su u četvrtak, 6. kolovoza 2026., zahvaćeni snažnim toplinskim valom koji je doveo do niza izvanrednih mjera diljem kontinenta. Italija je proglasila najviši stupanj zdravstvenog upozorenja za sve veće gradove, Mađarska je ugasila dekorativnu rasvjetu na svojim znamenitostima, a turisti u Bosni i Hercegovini utočište od vrućine traže u špilji Vjetrenici.
Ovog ljeta, Europa, koja se zagrijava brže od bilo kojeg drugog kontinenta, suočila se s ekstremnim temperaturama i opsežnim požarima u šumama, a Francuska i Španjolska su u posljednjim tjednima pretrpjele najveće poteškoće. Prema riječima europskog povjerenika za okoliš za Reuters, Europska unija će poticati svoje članice na povećanje financijskih sredstava za preventivne mjere protiv požara, dok stručnjaci smatraju da je ekonomska šteta od ovogodišnjih požara već veća od 15 milijardi eura.
Italija, iako naviknuta na vruća ljeta, poduzela je dosad nezabilježen korak. Ministarstvo zdravstva izdalo je crveni alarm koji se proteže od Palerma na Siciliji do Bolzana u planinskom sjeveru države. Ovo upozorenje ukazuje na moguću zdravstvenu krizu jer dugotrajne visoke temperature predstavljaju ozbiljnu prijetnju zdravlju svih građana.
U četvrtak su temperature u dijelovima sjeverne regije Emilija-Romagna premašile 40 Celzijevih stupnjeva. U Bagnacavallu, koji se nalazi u blizini Ravenne, zabilježeno je čak 42,8 °C. Hodočasnici koji su se okupili pod jakim suncem u Assisiju bili su poškropljeni vodom kako bi se osvježili tijekom posjete pape Lava, koji je proslavio 800 godina od smrti svetog Franje. Posjetitelji u Rimu koriste suncobrane za zaštitu od sunca i umočuju ruke u fontane po gradu.
Mađarska je noću ugasila svu dekorativnu i ostalu rasvjetu koja nije nužna na svim državnim institucijama, uključujući zgradu parlamenta, veći dio Budimskog dvorca i Lančani most u Budimpešti, kako bi smanjila potrošnju energije. Zbog rekordno niskog vodostaja Dunava, zemlja je morala gotovo potpuno obustaviti rad svoje jedine nuklearne elektrane koja koristi rijeku za hlađenje, što je dovelo elektroenergetski sustav do krajnjih granica.
Slične probleme ima i Rumunjska. Ta država planira potopiti četiri teglenice s kamenjem u Dunav kako bi preusmjerila tok vode prema svom jedinom aktivnom nuklearnom reaktoru i tako osigurala nekoliko dodatnih dana njegovog rada. Vlasti u Bukureštu su također smanjile jačinu ulične rasvjete za jednu trećinu te noću ugasile svjetla na povijesnim zgradama i muzejima kako bi uštedjele električnu energiju. Nizak vodostaj također uzrokuje poteškoće za riječni promet na Rajni u Njemačkoj, gdje mnogi brodovi mogu ploviti samo s djelomičnim teretom, što povećava troškove transporta.
U Bosni i Hercegovini, gdje vanjske temperature dosežu 40 °C, turisti utočište pronalaze u stalno svježoj špilji Vjetrenici, koja je uvrštena na UNESCO-ov Popis svjetske baštine. Vjetrenica se nalazi na jugu zemlje, oko 25 kilometara sjeverno od Dubrovnika, u koji svakodnevno uplovljavaju kruzeri s tisućama posjetitelja. Broj posjetitelja špilje je ograničen zbog osjetljivosti njenog prirodnog okoliša, a konstantna temperatura od 11 °C tijekom cijele godine čini je skloništem za raznolik biološki svijet, ali i za ljude koji traže olakšanje od ekstremnih vrućina.
