Jadran se već promijenio: moramo napraviti radikalni preokret
Morski biolog Martin Pfankuchen upozorava da kemikalije i zagađenje predstavljaju veću prijetnju od rasta temperature, a sjeverni Jadran zagrijao se za više od 2,7 stupnjeva.
Morski biolog Martin Pfankuchen upozorava da kemikalije i zagađenje predstavljaju veću prijetnju od rasta temperature, a sjeverni Jadran zagrijao se za više od 2,7 stupnjeva.
Jadransko more prolazi kroz značajne promjene koje više nisu samo predmet znanstvenih rasprava, već realnost koja utječe na morski život i ekosustav. Morski biolog i savjetnik na Institutu Ruđer Bošković, Martin Pfankuchen, u emisiji Novi dan N1 televizije upozorio je da se Jadran zagrijava brže od svih europskih mora, ali i da postoji još ozbiljniji problem od rasta temperature.
Pfankuchen je naglasio kako kemikalije, lijekovi, pesticidi i herbicidi koji dospijevaju u more putem oborinskih voda i rijeka predstavljaju veću prijetnju od samog zagrijavanja. "Veći problem od zagrijavanja su kemikalije, medikamenti, pesticidi i tako dalje koji dolaze preko oborinske vode, rijeka i slično. To je puno veći problem", rekao je Pfankuchen.
Objasnio je da zagađenje destabilizira ekosustav, čineći ga ranjivijim na visoke temperature. Kada se more zagrijava, najčešće se prilagode organizmi koje ne želimo imati u moru, poput fekalnih bakterija, koje tada mogu preuzeti cijeli ekosustav.
U posljednjih petnaest godina, prosječna temperatura u sjevernom Jadranu porasla je za više od 2,7 stupnjeva, a zagrijavanje se posebno ubrzalo u posljednjih sedam do deset godina. Pfankuchen je istaknuo da srednji i južni Jadran, zbog veće dubine, bolje amortiziraju temperaturne promjene. "Što je more dublje, to se više ublažava efekt klimatskih promjena. U malim dubinama, u uvalama, onda vidite da su temperature preko 32, 33 stupnja. Tamo gdje je najviše kupača", kazao je.
Zbog sve toplijeg mora, Jadran se suočava s procesom tropikalizacije. Vrste koje vole toplu vodu i ranije ne bi preživjele hladne zime sada se uspješno prilagođavaju i šire. Pfankuchen je pojasnio da problem ne bi bio toliko izražen da ekosustav nije već oslabljen zagađenjem. "Ne bi bio toliko veliki problem da cijeli ekosustav nije oslabljen pa se autohtone vrste ne mogu braniti od invazivnih vrsta", rekao je.
Iako se u medijima najčešće spominju riba lav i napuhače, Pfankuchen upozorava da su najopasnije mikroskopski sitne vrste koje nevidljivo mijenjaju ekosustav. Potvrdio je da je tropikalizacija već vidljiva u pojedinim dijelovima Jadrana, a riba lav je dobar pokazatelj tih promjena.
Unatoč zabrinjavajućim trendovima, Pfankuchen je ponudio i optimističnu notu. "Dobra vijest je što nismo vidjeli izumiranje vrsta, vrlo rijetko. Dok su tu još vrste, onda postoji i mogućnost za spas", istaknuo je. Najveći problem za ribare i ribarstvo predstavlja upravo destabilizirani ekosustav, koji je ključan za prehranu riba.
Za oporavak Jadrana potreban je radikalan preokret u odnosu prema okolišu. "Kad bismo napravili radikalan preokret, da pokušamo što manje kemikalija, medikamenata, herbicida i pesticida puštati u okoliš, jer sve što pustimo u okoliš završi u moru, onda postoji mogućnost da zaustavimo to", poručio je Pfankuchen. Zaključio je da sve ovisi o tome hoće li zaštita okoliša postati prioritet, jer smo u tom slučaju sigurno u stanju riješiti problem.
