Veterinarka Primrose Moss upozorava da vruće podloge mogu izazvati ozbiljne opekotine na jastučićima, a pas Olaf je prešao kilometar i pol bez ijednog znaka boli dok vlasnici nisu primijetili štetu nakon šetnje.
Vlasnici pasa ljeti često prate temperaturu zraka, ali rijetko tko pomisli provjeriti koliko je vruća podloga po kojoj njihov ljubimac hoda. Razlika je golema. Kad termometar pokazuje trideset stupnjeva, asfalt može doseći čak 57 stupnjeva Celzijevih, što je dovoljno da izazove ozbiljne opekotine na jastučićima.
Tamna podloga upija sunčevu energiju tijekom cijelog dana i pretvara je u toplinu. Tijekom tog procesa, zrak se neprestano kreće i miješa, što ga održava hladnijim, dok asfalt zadržava toplinu čak i nakon što sunce zađe. Zbog toga, osoba koja hoda u cipelama osjeća temperaturu od trideset stupnjeva, dok pas koji hoda bez obuće osjeća gotovo duplo veću toplinu.
Brojke iz stručne literature pokazuju koliko je razlika velika. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Američkog medicinskog udruženja, kada je temperatura zraka trideset stupnjeva, asfalt se zagrije na oko 57 stupnjeva, a kada je zrak na trideset i pol, asfalt dosegne otprilike 62 stupnja. Istraživanje objavljeno 2020. godine u časopisu o liječenju opekotina zabilježilo je asfalt na 74 stupnja i pijesak na 62 stupnja tijekom izuzetno vrelog dana.
Za usporedbu, koža počinje trpjeti oštećenja već na znatno nižim temperaturama, a kod produženog kontakta čak i ispod pedeset stupnjeva. Najproblematičnije su tamne površine: asfalt, beton i cigla. Pijesak na plaži predstavlja jednaku opasnost, iako se to manje očekuje.
Postoji jednostavna provjera koju preporučuju veterinari i koja ne zahtijeva nikakvu opremu. Stavite nadlanicu na asfalt i zadržite je sedam sekundi. Ako ne možete izdržati to razdoblje, tada je površina previše vruća za psa.
Primrose Moss, veterinarka iz Velike Britanije, navodi da se preporučuje prisloniti dlan ili stopalo čvrsto na površinu na sedam sekundi.
"Ako je vruće vašoj ruci, vruće je i njegovim jastučićima",poručuje Moss za N1 BiH. Dodaje da čak i pri temperaturi zraka od trideset stupnjeva podloga može doseći 57.
Veterinarska bolnica u američkoj državi Washington objavila je slučaj psa po imenu Olaf, koji je na šetnji prešao više od kilometra i pol po vreloj podlozi. Vlasnik je uočio opekotine tek nakon završetka šetnje. Pas tijekom cijelog tog vremena nije ispuštao zvukove boli niti je šepao.
Razlog je taj što psi, kada su uzbuđeni, a šetnja ih uzbuđuje, često ne pokazuju bol dok su u aktivnosti. Simptomi se pojavljuju kasnije, kada se pas smiri.
Znakovi opekotina na jastučićima su prepoznatljivi kada se znaju. Hramanje ili nevoljkost da pas nastavi hodati prvi su signali. Pas usporava, staje ili štedi jednu šapu. Često lizanje šapa je njegov način ublažavanja boli, pa je pojačano lizanje nakon šetnje znak upozorenja. Crvenilo ili promjena boje jastučića, kao i plikovi ili odvojena koža, ukazuju na ozbiljniju opekotinu.
Ako primijetite bilo koji od tih znakova, psa treba odvesti na hladno mjesto i ohladiti šape mlakom vodom. Bez savjeta veterinara ne smijete koristiti ljudske masti ili kreme. U slučaju plikova, krvarenja ili izraženijeg šepanja, potrebno je konzultirati veterinara jer čak i lakše opekotine mogu postati inficirane.
Rješenja su jednostavna i uglavnom ne koštaju ništa. Šetnje planirajte u rano jutro ili kasno navečer, a izbjegavajte podne i rano poslijepodne. Kad god je moguće, hodajte po travi, zemlji ili u hladu jer trava ostaje znatno hladnija od asfalta. Smanjite trajanje šetnji tijekom najvećih vrućina i zamijenite ih kraćim izlascima.
Još jedna manje poznata činjenica: ako je pas bio u vodi, jastučići omekšaju i postanu osjetljiviji, pa je rizik od opekotina nakon kupanja veći nego inače. Osim toga, po vrućini pas može doživjeti toplotni udar, stoga ponesite vodu i pratite znakove poput pretjeranog dahtanja, obilnog slinjenja i slabosti.
