Kapela bl. Augustina Kažotića u zagrebačkoj katedrali
Uz bogatu povijest trogirskog dominikanca i zagrebačkog biskupa, njegova kapela ispod sjevernog zvonika dostupna je i u virtualnoj šetnji.
Uz bogatu povijest trogirskog dominikanca i zagrebačkog biskupa, njegova kapela ispod sjevernog zvonika dostupna je i u virtualnoj šetnji.
U sjevernom dijelu zagrebačke katedrale, ispod zvonika, smjestila se kapela posvećena blaženom Augustinu Kažotiću, jednoj od najznačajnijih osoba crkvene povijesti Zagreba. Ono što je posebno zanimljivo jest da ovo duhovno i povijesno mjesto sada možete razgledati iz vlastitog doma, putem virtualne šetnje na službenim stranicama katedrala.hr.
Augustin Kažotić rođen je u Trogiru, a duhovni put započeo je u Splitu, gdje je ušao u Red sv. Dominika i studirao filozofiju i teologiju. Nakon dramatičnog putovanja za Pariz, na kojem je jedva izbjegao smrt, 1287. godine započeo je studij na slavnoj Sorbonni. Njegov daljnji rad usko je povezan s fra Nikolom Bocassijem, generalom reda koji je kasnije postao kardinal i papa Benedikt XI. Upravo će on Augustina 1303. godine imenovati zagrebačkim biskupom.
Kao biskup, Kažotić se istaknuo izvanrednom pastoralnom revnošću. Reformirao je liturgiju i uveo originalni "zagrebački obred". U katedrali je uveo zajedničko moljenje časoslova i utemeljio katedralnu školu, namijenjenu ne samo budućim svećenicima već i laicima. Održao je najmanje dvije biskupijske sinode, 1307. i 1314. godine, a sudjelovao je i na općem koncilu u Vienni u Francuskoj.
Bio je aktivan i u svjetovnim pitanjima. Kao član Hrvatskog sabora, 1318. godine predvodio je izaslanstvo episkopata u Avignon, gdje je papi iznio probleme koje je stvarao kralj Karlo Robert Anžuvinac. Kralj mu nije dopustio povratak u zagrebačku biskupiju, pa ga je papa imenovao biskupom Lucere, grada u južnoj Italiji, gdje je nakon godinu dana i umro.
Uz skroman osobni život, posebno se brinuo za najsiromašnije. Kanoniku upravitelju katedralne škole zabranio je da od siromašnih učenika traži novac ili bilo kakve usluge, a veći dio svojih biskupskih prihoda redovito je dijelio potrebitima. Osobitu pažnju posvećivao je i zdravstvu naroda, iz Bamberga je naručio priručnik o zdravlju, a po selima je poticao kopanje bunara i sadnju ljekovitog bilja.
S njegovim imenom veže se i legenda o nastanku Manduševca. Povjesničar i kanonik Baltazar Krčelić zabilježio je da je 1312. godine, u doba velike suše i gradnje katedrale, na današnjem Trgu bana Jelačića po Augustinovu zagovoru provreo izvor vode.
Narod ga je odmah štovao kao sveca. Već 1325. godine Karlo, nadvojvoda kalabrijski, molio je papu za njegovo proglašenje svetim. Blaženim ga je proglasio papa Klement XI. 1702. godine. U devetstoljetnom nizu zagrebačkih biskupa, uz kardinala Stepinca, Kažotić je jedini uzdignut na čast oltara, a vodi se i postupak za njegovo proglašenje svetim.
Njegova kapela u katedrali uređena je 1964. godine. Iz istog razdoblja potječe oltarska slika blaženika, rad slikara Ivana Simetića. U niši pod staklom nalazi se relikvijar s moćima, djelo Hrvoja Ljubića, dok je lijevo od oltara smješten kip Gospe Fatimske. Tijelo blaženog Augustina čuva se u katedrali u Luceri, a dio moći upravo u ovoj zagrebačkoj kapeli.
