Kijev ostao bez Patriot projektila: 21 mrtav
Globalna nestašica skupih presretača prisiljava Ukrajinu na promjenu strategije, umjesto na rakete, ciljat će na same lansere.
Globalna nestašica skupih presretača prisiljava Ukrajinu na promjenu strategije, umjesto na rakete, ciljat će na same lansere.
Ukrajinska protuzračna obrana u utorak je doživjela najcrnji dan od početka invazije. U ruskom napadu na Kijev, u kojem je poginula 21 osoba, po prvi put nije oboren nijedan neprijateljski projektil. Razlog je jednostavan i brutalan: ukrajinske snage ostale su bez presretača za američki sustav Patriot, jedino oružje sposobno zaustaviti ruske balističke rakete.
Predsjednik Volodimir Zelenski već je tjednima upozoravao na ovaj scenarij, a sada je postao stvarnost. Situaciju je dodatno pogoršala ruska odluka o masovnom korištenju balističkih projektila Iskander i sjevernokorejskih KN-23, kupljenih od Pjongjanga. Moskva je, svjesna ukrajinske nemoći, pojačala proizvodnju i često ih usmjerava izravno na civilne ciljeve, uključujući stambene zgrade.
Potencijalno rješenje ukazalo se prije nekoliko tjedana kada je predsjednik SAD-a Donald Trump obećao Ukrajini licencu za samostalnu proizvodnju skupih Patriot projektila. Ta bi opcija dugoročno smanjila ovisnost o američkim tvornicama. No, Trump se ubrzo predomislio i odbacio tu mogućnost, pokazujući, kako navodi El Mundo, "puno više lojalnosti Vladimiru Putinu" tijekom posljednje dvije godine.
Čak i da je licenca odobrena, problem ne bi bio odmah riješen. Ukrajina bi prvo morala dobiti pristup složenom lancu dobavljača komponenti i naučiti ih sastavljati, što je dugotrajan proces.
Nestašica ovih presretača savršeno ilustrira zašto je moderna protuzračna obrana istovremeno inženjerski i geopolitički izazov. Svaka Patriot baterija složen je ekosustav: radar, kontrolna stanica, generatori i lansirna vozila s do 16 projektila, ukupno između 8 i 12 teških vozila. Obuka operatera traje od šest mjeseci do godinu dana.
Međutim, srž problema je u proizvodnji. Jedan napredni projektil PAC-3 stoji između 3 i 4 milijuna dolara, a tvrtke Lockheed Martin i Raytheon na godišnjoj razini proizvedu ih tek oko 620. Procjenjuje se da Ukrajini godišnje treba čak 1500 komada, iako bi se Zelenski, prema pisanju El Munda, za zaštitu gradova tijekom zime zadovoljio s njih 300.
Dodatni pritisak na ionako ograničene zalihe stvorio je rat protiv Irana koji su pokrenule SAD i Izrael, a koji je iscrpio arsenale zemalja Zaljeva i samog Washingtona. Procjenjuje se da je američkoj vojsci za obranu vlastitih baza i teritorija preostalo sramotno malo, oko 800 projektila. Potražnja Ukrajine, Izraela, europskih i zaljevskih zemalja daleko nadmašuje ponudu.
Suočena s nemogućnošću obaranja ruskih projektila, Ukrajina je prisiljena mijenjati strategiju. Novi fokus bit će na uništavanju lansera Iskander na zemlji i ruskih tvornica oružja, iako je i u tome ograničena vlastitim proizvodnim kapacitetima za rakete poput "Flaminga" i satelitskim obavještajnim podacima za lociranje ciljeva.
Analitičarka think tanka Carnegie, Dara Massicot, eksplicitno podržava takav zaokret. "Rusi neće zaustaviti svoje napade dok ne budu zaustavljeni ili odvraćeni. Da, mislim na napade na lansere projektila. Uništavanje lansera Iskander je proporcionalan operativni čin i vrlo je daleko od nuklearne eskalacije", rekla je za El Mundo.
Njemački analitičar za vojna pitanja Nico Lange upozorava na brutalne posljedice trenutne slabosti. "Nedostatak obrane od ruskih balističkih projektila i dalje je slabost Ukrajine. Putin to brutalno iskorištava i proizvodi sve više civilnih žrtava. To neće preokrenuti rat za Rusiju. Europa ne može jednostavno nastaviti gledati skrštenih ruku na stalno ubijanje civila", izjavio je Lange.
