Niski vodostaji Dunava i Drave promijenili su krajolik Kopačkog rita, a stručnjaci upozoravaju da šuma i vegetacija brzo napreduju. Znanstvenici s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta već godinama prate transformaciju parka.
Kopački rit, inače gotovo cijeli pod vodom, sada je prekriven tršćacima i nepreglednim livadama. Tijekom toplinskog vala i niskog vodostaja Dunava i Drave, park je dobivao malo ili nimalo vode, što je drastično promijenilo krajolik. Nije prvi put da se to događa, ali stručnjaci upozoravaju da bi se proces mogao ubrzati.
Mario Spajić iz Hrvatskih voda istaknuo je za HRT da je Kopački rit ogromna retencija. "Površina 17.100 hektara je zaista velika retencija koja ovisno o vodostaju može prihvatiti od 150 pa čak i do 500 milijuna kubika vode", rekao je Spajić.
Vatroslav Škrunjug, čuvar prirode u JUPP Kopački rit, pojasnio je razliku u vodostaju: "Visina vodostaja sada i kad je recimo ekstremno visok vodostaj je nekih sedam, osam metara". Zbog niskog vodostaja, mađarski turisti koji su željeli čamcem kroz Kopački morali su promijeniti plan pa su brodom prošli glavnim kanalom.
O mogućoj transformaciji Kopačkog rita govori se posljednjih 15-ak godina. Znanstveni simpozij "Jučer, danas, sutra" održava se niz godina, a već u prvoj iteraciji stručnjaci s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu ukazali su na mjerenja rasta sedimenta u jezeru Sakadaš od 10-ak centimetara godišnje. Istodobno, GPS mjerenja pokazala su da Kopački "sjeda" za po nekoliko centimetara godišnje.
Prof. dr. sc. Željko Duić, redoviti profesor s katedre Zavoda za geologiju i geološko inženjerstvo Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu, upozorava na kritičnost situacije: "Niski vodostaji su prilično kritični. Šuma i vegetacija brzo napreduju".
Na pitanje o sedimentaciji i eroziji te eventualnom plićanju Sakadaša, Duić je rekao: "Ali, mi to tek trebamo preciznije kvantificirati kako bi mogli imati točne brojke o napretku."
Duić naglašava da neke procese, kojima svjedočimo, ako se i događaju u našem vremenu, ne znači da nisu počeli puno prije. "Sve su to prirodni procesi. Sve te močvare, a govorimo o geološkom vremenu, o desecima tisuća godina, jednom postanu nešto drugo", dodao je, podsjetivši i na ljudske aktivnosti koje su "požurile" proces.
Uzvodno, putem vodnih valova, sediment stiže u Kopački, a potom i zahvaljujući ljudskim intervencijama u državama koje prethode Hrvatskoj. Podizane su pregrade, spremnici za vodu, produbljivano je riječno korito, a talog se nakupljao u Kopačkom. Tada je rečeno da je potrebno djelovanje i kod nas kako bi se očuvali Kopački i Sakadaš.
Unatoč kritičnim uvjetima, park i dalje nudi posjetiteljima posebne doživljaje. Varja Gutert, voditeljica Odsjeka za promidžbu i prodaju JUPP Kopački rit, ističe: "Svakako želimo reći našim posjetiteljima da su prve jutarnje plovidbe izuzetno zanimljive jer priroda i životinjski svijet imaju svoj bioritam. Ujutro se hrane i izlaze u let".
