Kultni Stonesi od sada u pričama Muzeja Trešnjevka
Virtualni muzej donosi sjećanja na koncert Rolling Stonesa 1976., priču o prvom jugoslavenskom modularnom sintesajzeru i tragove alternativne scene devedesetih.
Virtualni muzej donosi sjećanja na koncert Rolling Stonesa 1976., priču o prvom jugoslavenskom modularnom sintesajzeru i tragove alternativne scene devedesetih.
Muzej susjedstva Trešnjevka, virtualni projekt udruge BLOK, obogatio je svoj fundus novim pričama koje osvjetljavaju bogatu glazbenu povijest ovog zagrebačkog kvarta. Od legendarnog koncerta Rolling Stonesa u Domu sportova 1976. godine, preko nastanka prvog modularnog sintesajzera u bivšoj državi, pa sve do tragova alternativne scene iz devedesetih, novi sadržaji vode posjetitelje kroz nekoliko desetljeća glazbenog života Trešnjevke.
Jedna od središnjih priča dolazi od stanovnice Trešnjevke, Marije Mađerčić Skuliber, koja se prisjetila koncerta Rolling Stonesa održanog 1976. godine. Njezini sačuvani dnevnički zapisi i fotografije otkrivaju kako su tekle pripreme za taj događaj, na koji su način mladi tada nabavljali ploče i odjeću te kako je izgledao odlazak na jedan od najvećih glazbenih spektakala tog vremena u Zagrebu.
U fundusu se nalaze i fotografije s koncerta grčkog glazbenika Demisa Roussosa, nekadašnjeg pjevača grupe Aphrodite's Child, koji je u Domu sportova nastupio godinu dana ranije, 1975. Trenutke s tog nastupa svojim je fotoaparatom zabilježio fotograf Andor Janči. Sam Dom sportova, izgrađen prema projektu arhitekta Vladimira Turine, otvoren je 1972. godine i ubrzo je postao važno mjesto ne samo sportskog, već i kulturnog i glazbenog života grada.
Posebno mjesto u novim sadržajima zauzima priča o Sanisintu, prvom modularnom sintesajzeru izrađenom u Jugoslaviji. Njegov tvorac je Saniboj Žugić, klavijaturist i elektroinženjer, dobro poznato ime na trešnjevačkoj alternativnoj sceni. Instrument je nastajao godinama na različitim lokacijama, od njegove radne sobe u Institutu građevinarstva Hrvatske, gdje je bio zaposlen, preko vojnog roka u Nišu, do stana u tadašnjoj Končarevoj ulici.
U sintesajzeru se nalaze i elektroničke komponente koje su nastale u bivšim jugoslavenskim pogonima Tesla i Iskra. Instrument se danas nalazi kod glazbenika i tonskog snimatelja Hrvoja Nikšića, a zanimljivo je da nije ostao samo muzejski eksponat. Njegov zvuk mogao se čuti u glazbi sastava Šumovi protiv valova, Mangroove i Šumski, a korišten je i za filmsku glazbu, primjerice u filmu "Ne gledaj mi u pijat".
Novi sadržaji vraćaju posjetitelje i u zagrebačke devedesete, donoseći svjedočanstva o tadašnjoj alternativnoj sceni. Među njima su izdanja bendova SexA i Paruzija, kao i priča o trgovini ploča i kazeta "Iz sve snage" u Trakošćanskoj ulici, dobro poznatom okupljalištu ljubitelja alternativne glazbe.
Dio narativa povezan je i s bivšom tvornicom gumba u Zagrebu, smještenom na Savskoj cesti, koju su mnogi nazivali Dugmetara. Nakon što je proizvodnja krajem devedesetih ugašena, njezini su prostori dobili novu namjenu i postali mjesto gdje su probe održavali brojni alternativni bendovi, uključujući Analenu i Antenat. Iz tog je razdoblja sačuvano vrlo malo predmeta, no među njima su i gumbi koje je prikupila Ana Franjić iz benda Analena. Upravo takvi, na prvi pogled obični predmeti, sada svjedoče o dijelu povijesti zagrebačke alternativne glazbene scene.
Muzej susjedstva Trešnjevka zamišljen je kao mjesto koje čuva i predstavlja povijest svakodnevnog života ovog kvarta, a ključnu ulogu u stvaranju fundusa imaju sami stanovnici koji ustupaju stare fotografije, dokumente, osobne zapise i različite predmete.
