Lipanj donio pad noćenja u svim smještajnim objektima
DZS objavio podatke za lipanj: stranih gostiju 8,9 posto manje, no domaći turisti s 12 posto više dolazaka popravili ukupnu sliku, a prvo polugodište ipak u blagom plusu.
DZS objavio podatke za lipanj: stranih gostiju 8,9 posto manje, no domaći turisti s 12 posto više dolazaka popravili ukupnu sliku, a prvo polugodište ipak u blagom plusu.
U komercijalnim smještajnim objektima u Hrvatskoj tijekom lipnja ove godine zabilježeno je 6,6 posto manje turista i 6,1 posto manje noćenja u odnosu na isti mjesec lani, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni 11. kolovoza. Pad je zahvatio sve glavne vrste smještaja, no ukupni rezultat za prvih šest mjeseci ipak je za 0,5 posto bolji nego u istom razdoblju prošle godine, sa 7,2 milijuna dolazaka i 26 milijuna noćenja.
Stranih turista u lipnju je bilo 2,6 milijuna, što je pad od 8,9 posto u odnosu na lanjski lipanj, a ostvarili su 5,7 milijuna noćenja, odnosno 1,2 posto manje. U prvih šest mjeseci ukupno je stranih gostiju stiglo 7,5 posto manje (12,2 milijuna), dok su njihova noćenja pala za 0,6 posto, na 22,5 milijuna.
S druge strane, domaći turisti znatno su popravili statistiku. U lipnju su ostvarili 12 posto više dolazaka, njih 387,4 tisuće, te 8,2 posto više noćenja, odnosno 1,5 milijuna. Gledajući cijelo prvo polugodište, domaćih je gostiju bilo 11,7 posto više (1,2 milijuna), a noćenja su porasla za 7,7 posto, dosegnuvši 3,4 milijuna.
Među stranim gostima tradicionalno prednjače Nijemci s udjelom od 22,1 posto u ukupnim noćenjima u lipnju, odnosno 2,7 milijuna noćenja. No, to je ujedno i 28,1 posto manje nego u lanjskom lipnju. Slijede ih turisti iz Austrije s 10,3 posto udjela, Slovenije s 9,9 posto, Poljske s približno 9 posto te Češke sa 6,6 posto. Pritom su gosti iz Slovenije, Poljske i Češke zabilježili porast noćenja, dok su austrijski turisti bili u padu.
Pad turističkog prometa u lipnju nije zaobišao nijednu vrstu komercijalnog smještaja. Najviše noćenja tradicionalno se ostvaruje u objektima skupine "odmarališta i slični objekti za kraći odmor", no upravo je ta kategorija zabilježila i najveći pad, 5,6 posto manje noćenja nego lani, odnosno 6,3 milijuna. Unatoč tome, zadržala je najveći udio u ukupnim noćenjima (47,1 posto) i smještajnim kapacitetima. U toj je skupini u lipnju bilo 56,2 posto od ukupnih 377 tisuća smještajnih jedinica (soba, apartmana i mjesta za kampiranje) te 57,1 posto od 986 tisuća stalnih kreveta dostupnih turistima u Hrvatskoj.
Hoteli su na drugom mjestu s 3,7 milijuna noćenja, što je pad od 1,7 posto. U njima se gostima nudila 81 tisuća smještajnih jedinica i 171 tisuća kreveta, čineći 21,5 posto ukupnih jedinica odnosno 17,3 posto kreveta. Kampovi su s 3,4 milijuna noćenja zabilježili pad od 11,3 posto u odnosu na lanjski lipanj, pri čemu DZS ne navodi njihove udjele u ukupnim kapacitetima.
