Predsjednik je na proslavi 31. obljetnice 'Oluje' dao punu podršku načelniku Glavnog stožera Tihomiru Kundidu i otvorio pitanje opravdanosti dizanja izdvajanja za obranu na pet posto BDP-a.
Predsjednik Republike Zoran Milanović obratio se u utorak u Kninu na središnjoj proslavi 31. obljetnice vojno-redarstvene operacije "Oluja", čestitavši građanima Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja. U svom govoru dotaknuo se niza tema, od odnosa sa Srbijom i uloge Hrvatske vojske u okončanju rata u Bosni i Hercegovini, do izdvajanja za obranu i povjerenja u vojni vrh.
Milanović je podsjetio kako je 2012. godine uvedena praksa da se na početku svečanosti u ime branitelja obraća jedan od sudionika ratnih operacija. "Od branitelja i onih koji su sudjelovali u tim operacijama najtočnije, najvjerodostojnije, a s odmakom vremena i najhladnije, može se čuti što se događalo. Svi mi ostali smo dopuna", rekao je Milanović, prenosi Novi list.
Govoreći o ulozi Hrvata u Bosni i Hercegovini, predsjednik je naglasio kako su hrvatski narod u BiH i onaj u Hrvatskoj vodili "zajednički i neodvojiv rat". Istaknuo je da Daytonski, odnosno Pariški mirovni sporazum ne bi bio moguć bez intervencije Hrvatske vojske, koju je opisao kao dogovorenu s američkim saveznicima, a ne samovoljnu.
"Ne bi bilo Daytona da nije bilo Hrvatske vojske, da nije bilo hrvatskih gardijskih brigada i HVO-a. Ništa od toga danas ne bismo imali. To je jednostavna istina", poručio je Milanović.
Osvrćući se na Srbiju, Milanović je izjavio da Knin nije bio srce pobune protiv hrvatske države, već da je ona došla iz Beograda. Poslao je i jasnu poruku o suzdržanosti prema retorici koja dolazi iz susjedstva.
"Ne bismo trebali reagirati na svaku verbalnu besmislicu koja dođe preko Dunava. Dolazit će cijelo vrijeme", rekao je. Istovremeno je upozorio kako Hrvatska mora pratiti naoružavanje Srbije jer ono izravno utječe na hrvatsku sigurnost i zahtijeva dodatna financijska sredstva. Dodao je kako ne vidi mogućnost da se "Oluja" ponovi niti da Hrvatska ponovno bude ugrožena.
Značajan dio govora Milanović je posvetio pitanju izdvajanja za obranu. Hrvatska trenutačno izdvaja dva posto BDP-a, što je, prema njegovoj ocjeni, više nego ikada prije i "gotovo dovoljno". Otvorio je pitanje što bi konkretno donijelo povećanje tih troškova na pet posto BDP-a.
"Ti troškovi ne mogu biti cijelo vrijeme verbalno nadmetanje je li dva posto ili pet posto, nego: što dobivam s dva posto i što dobivam s pet posto? Znači li to da sam dva i pol puta jači ili sam samo potrošio dva i pol puta više novca?", upitao je.
Upozorio je da će novac za povećanje obrambenih izdataka biti utrošen na nabavu stranog naoružanja, a ne u škole, vrtiće ili javni standard. Istaknuo je i da su kamate na javni dug dosegnule razinu obrambenih izdvajanja. "Naše sposobnosti, a ne koliko smo potrošili, nego na što smo potrošili i kako smo to integrirali, jedino su bitno pitanje", poručio je.
Predsjednik je posebno istaknuo načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH, general-pukovnika Tihomira Kundida, naglasivši da nijedan drugi načelnik glavnog stožera među članicama NATO-a nije vodio bojnu u napadu.
"Naš načelnik Glavnog stožera Tihomir Kundid jest. On je jedini takav u Europskoj uniji i NATO-u i, među ostalim, ali ne samo zato, ima i imat će moje povjerenje", poručio je Milanović, dodavši da je Kundid posljednji načelnik s takvim ratnim iskustvom.
Osvrnuo se i na globalne sukobe, rekavši da rat u Ukrajini i napad SAD-a i Izraela na Iran pokazuju granice konvencionalne vojne moći. Upozorio je na stratešku važnost Hormuškog tjesnaca za transport nafte. "Hrvatska nije pobijedila samo golom silom, nego i pameću", zaključio je predsjednik, čestitavši još jednom svima: "Domovini vjerni, još jednom sretan Dan hrvatske pobjede."
