Muratov za BBC: Putin više ne može tvrditi pobjedu u Ukrajini
Nobelovac upozorava na gušenje slobode govora u Rusiji, političke zatvorenike i zastrašujuću retoriku o nuklearnom oružju.
Nobelovac upozorava na gušenje slobode govora u Rusiji, političke zatvorenike i zastrašujuću retoriku o nuklearnom oružju.
Dobitnik Nobelove nagrade za mir Dmitrij Muratov izjavio je za BBC da Vladimir Putin više ne može tvrditi pobjedu u ratu u Ukrajini. Muratov, glavni urednik ruskog lista Novaja Gazeta, u opsežnom intervjuu objavljenom 13. kolovoza 2026. osvrnuo se na gotovo pet godina sukoba, gušenje slobode govora u Rusiji i sudbinu političkih zatvorenika.
"Nikada neće biti 'pobjede', jer ono što traje gotovo pet godina, bez obzira kako završilo, više se ne može smatrati pobjedom", rekao je Muratov. "Ne može biti pobjeda kad su dva slavenska naroda raskomadala milijun ljudi. Ili više od milijun."
Muratov smatra da je situacija s Ukrajinom došla do točke u kojoj se ona "može uništiti, ali ne i osvojiti". Pod uništenjem podrazumijeva "nastavak eskalacije sve do upotrebe nuklearnog oružja".
Novinar je upozorio na sve češće spominjanje nuklearnog oružja u ruskom javnom prostoru. "Od početka godine potreba za upotrebom nuklearnog oružja spomenuta je više od 500 puta", rekao je Muratov, dodajući da je o tome bilo riječi i na državnoj televiziji te na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu, gdje je jedan od govornika "govorio o upotrebi nuklearnog oružja kao nečemu povoljnom, nečemu dobrom".
Na pitanje vjeruje li da bi Putin doista upotrijebio nuklearno oružje, Muratov je bio oprezan. "Svi ti politički stručnjaci koji govore 'Putin misli ovo' ili 'Putin se boji onoga'... svi su oni šarlatani. To je u istoj ligi kao astrologija. Nitko ne zna što se događa u glavi Vladimira Putina. Ni ja ne znam."
Muratov je iznio podatke o gušenju oporbe u Rusiji. "Brojke variraju, ali prema konzervativnoj procjeni, od početka ruske 'specijalne vojne operacije' u Ukrajini najmanje 1.500 ljudi je u zatvoru jer su govorili protiv trenutne državne politike. To je tri puta više nego tijekom surovih dana KGB-a u SSSR-u."
Za usporedbu, disident Andrej Saharov je u svom predavanju povodom Nobelove nagrade za mir 1975. naveo imena više od 120 političkih zatvorenika, dok je Amnesty International desetljeće kasnije procijenio više od 600 zatvorenika savjesti u SSSR-u.
"Većina vođa javnog mnijenja proglašena je 'stranim agentima', 'ekstremistima' ili 'teroristima'. Nekoliko stotina", rekao je Muratov, koji je i sam nositelj etikete 'stranog agenta'.
Muratov je pokazao fotografije zatvorenika, među kojima su četiri novinara, Antonina Favorskaja, Konstantin Gabov, Sergej Karelin i Artjom Kriger, osuđena zbog navodnih veza s antikorupcijskom organizacijom pokojnog oporbenog čelnika Alekseja Navaljnog. Tu je i gradski vijećnik Aleksej Gorinov, zatvoren zbog "svjesnog širenja lažnih informacija" o ruskoj vojsci.
Posebno potresna priča je ona pijanista Pavela Kušnira, "izvanrednog izvođača Rahmanjinova i Schuberta", koji je uhićen nakon objavljivanja antiratnih videa. "A ovo je on u lijesu", rekao je Muratov pokazujući drugu fotografiju. Kušnir je preminuo u istražnom zatvoru tijekom štrajka glađu. Imao je 39 godina.
Muratov je opisao i pritisak na vlastiti list. Policija je u travnju pretresala ured Novaje Gazete 13 sati, a odvjetnicima nije dopušten ulazak. Glavni urednik Oleg Roldugin sada je u kućnom pritvoru. "Putin je izdao dekret i tiskare novina su nacionalizirane. Registracija je poništena", objasnio je Muratov.
Unatoč padu rejtinga, Muratov ne vjeruje u rascjep među elitom. "Žao mi je, ne vjerujem u sve te priče o podjeli među članovima elite, o tajnim zavjerama. Državu vodi Vladimir Putin. Boje ga se." Strah, kaže, pojačava njegova glavna baza podrške, Federalna sigurnosna služba (FSB).
Na pitanje novinara BBC-ja daje li mu status nobelovca barem malo zaštite da govori što želi, Muratov je odgovorio: "To nije pitanje za mene. Kad god budete imali priliku, pitajte vlasti."
Ipak, ima i tračak nade. "Živimo u vremenu kad šutiš. Ali toliko ljudi podržava ono što radimo. Na ulicama Moskve moje kolege i ja čujemo samo riječi zahvalnosti. Izgovaraju se šapatom. Ali ono što ljudi misle vrlo je važno."
Ured Novaje Gazete u Moskvi danas odiše tišinom i prazninom. "Novine više nema", rekao je Muratov za BBC. List koji je suosnovao prije više od tri desetljeća, nakon raspada Sovjetskog Saveza, postao je jedan od najvažnijih nezavisnih medija u Rusiji, razotkrivajući kršenja ljudskih prava i korupciju na najvišim razinama vlasti.
Nobelov odbor je 2021. godine, dodjeljujući Muratovu nagradu za mir, podsjetio da je ubijeno šestero novinara tog lista, među kojima i Ana Politkovskaja, poznata po izvještavanju o ratu u Čečeniji. No, ni to međunarodno priznanje nije zaštitilo novine od pritisaka vlasti.
"Putin je potpisao dekret kojim su tiskare nacionalizirane, a registracija lista je poništena", pojasnio je Muratov. Iako Novaja Gazeta i dalje postoji na internetu, vlasti su blokirale pristup stranici, pa joj se u Rusiji može pristupiti samo putem VPN-a.
Muratov je svoju Nobelovu medalju prodao na aukciji kako bi podržao humanitarne napore UNICEF-a za ukrajinske izbjeglice.
