Naftni divovi zaradili 93 milijarde dolara u tri mjeseca rata s Iranom

Osam najvećih svjetskih naftnih kompanija ostvarilo je gotovo 93 milijarde američkih dolara (oko 85,5 milijardi eura) profita u tri mjeseca zaključno s krajem lipnja, što je gotovo dvostruko više od njihove kombinirane zarade u istom razdoblju godinu ranije. Ovo razdoblje, od travnja do lipnja 2026., označilo je prvo puno financijsko tromjesečje nakon početka rata protiv Irana, koji je izazvao šok na tržištu bez presedana u njegovoj povijesti.

Prema izvješću koje je 4. kolovoza objavio The Guardian, kompanije Aramco, BP, Shell, Equinor, TotalEnergies, Eni, Chevron i ExxonMobil zarađivale su više od 700.000 dolara (oko 644.000 eura) za svaku minutu rata tijekom tri mjeseca. Njihova ukupna tržišna vrijednost porasla je za približno 600 milijardi dolara, premašivši prag od tri bilijuna dolara.

Aramco na vrhu, Shell bilježi povijesni kvartal

Najveći pojedinačni profit ostvario je saudijski Aramco s više od 33 milijarde dolara, i to unatoč činjenici da su iranske i jemenske snage u tom tromjesečju napadale njegova postrojenja dronovima i projektilima. Slijedi ga ExxonMobil s 14,5 milijardi dolara, dok je Chevron zaradio 12,2 milijarde dolara, pet puta više nego godinu dana ranije. Shell je zabilježio svoj drugi najjači kvartal u povijesti s 9,84 milijarde dolara, usprkos ratnoj šteti vrijednoj milijarde dolara koja je smanjila proizvodnju plina u njegovoj tvornici u Kataru. BP je prijavio 5,73 milijarde, a Equinor 3,2 milijarde dolara profita.

Kritike na račun profiterstva dok svijet gori

Patrick Galey, vodeći stručnjak za fosilna goriva u organizaciji Global Witness, oštro je osudio ove rezultate. "BP-ova ogromna dobit je skandalozan podsjetnik na to tko je ove godine profitirao od ljudske bijede", izjavio je Galey za The Guardian.

Kritike su stigle i iz neočekivanog smjera. Američki predsjednik Donald Trump optužio je Chevron i ExxonMobil da "zarađuju previše novca" od njegovog rata protiv Irana, poručivši da će javnost dobiti taj novac natrag. Na to je Galey ironično dodao: "Znate da nas velika nafta vodi za nos kada im jedan od njihovih najvećih saveznika, Donald Trump, kaže da obuzdaju svoje profiterstvo."

Toplinski val i klimatske promjene

Dok su naftni divovi gomilali rekordne prihode, Europa je proživljavala najteži toplinski val ikad zabilježen. Samo u Ujedinjenom Kraljevstvu, tijekom svibnja i lipnja, zabilježeno je gotovo 3000 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom, a na razini cijele Europe taj broj se penje na oko 20.000.

Znanstvenici upozoravaju da najgore tek dolazi. Zeke Hausfather, klimatski znanstvenik s Berkeley Eartha, procjenjuje da postoji 35 posto vjerojatnosti da će 2026. godina prestići 2024. kao najtoplija godina u povijesti mjerenja. Tu je brojku revidirao naviše gotovo svakog mjeseca, sa samo sedam posto u ožujku. "Svijet je sada ponovno u plamenu s klimatskim promjenama na način koji je sve teže ignorirati. Bit će sve gore", rekao je Hausfather.

Galey je povezao ove dvije pojave, ističući da profiti rastu "dok šumski požari prijete zajednicama diljem svijeta, suša grize, a troškovi energije rastu", te da "obične obitelji plaćaju cijenu zbog prioritizacije bogatstva dioničara nad životom na planetu".

Odgovornost za emisije

Prema bazi podataka Carbon Majors, nijedna korporacija u povijesti nije ispustila više ugljika od Aramca. Istraživanje objavljeno u rujnu 2025. godine izračunalo je da je svaki od 14 vodećih proizvođača fosilnih goriva samostalno emitirao dovoljno stakleničkih plinova da generira više od 50 toplinskih događaja koji bi inače bili "nemogući" bez ljudskog doprinosa.