Obilježena 32. godišnjica pogibije Blaža Kraljevića i osmorice suboraca
Smrt zapovjednika HOS-a i osam njegovih suboraca 9. kolovoza 1992. kod Kruševa i dalje je obavijena velom tajne, a istrage su završavale u slijepoj ulici.
Smrt zapovjednika HOS-a i osam njegovih suboraca 9. kolovoza 1992. kod Kruševa i dalje je obavijena velom tajne, a istrage su završavale u slijepoj ulici.
Na današnji dan, 9. kolovoza 1992. godine, u zasjedi kod mjesta Kruševo poginuo je Blaž Kraljević, zapovjednik Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) za Hercegovinu, zajedno s osam svojih suboraca. Iako su prošla više od tri desetljeća, okolnosti njihove pogibije i dalje su jedna od najvećih enigmi novije hrvatske povijesti, a izjave ključnih aktera tog vremena bacaju svjetlo na moguću političku pozadinu ubojstva.
Blaž Kraljević rođen je 17. rujna 1947. godine kod Ljubuškog. Kao politički emigrant, trebao je 1972. sudjelovati u Bugojanskoj grupi, neuspjelom pokušaju oružane pobune protiv komunističkih vlasti. U Hrvatsku se vraća 1990. godine i postaje istaknuti član Hrvatske stranke prava (HSP), a ubrzo ga Dobroslav Paraga imenuje zapovjednikom HOS-a za Hercegovinu.
Ubrzo nakon početka rata dolazi do sve većih tenzija između HOS-a i Hrvatskog vijeća obrane (HVO). HVO je zahtijevao da se HOS podredi njihovom zapovjedništvu, što je Kraljević uporno odbijao. Istovremeno, HOS je gradio sve bolje odnose s Armijom Republike Bosne i Hercegovine. U lipnju 1992. Kraljević se sastao s načelnikom Glavnog štaba Armije BiH Seferom Halilovićem te je dobio čin general-bojnika i ušao u Glavni stožer Armije BiH.
Početkom kolovoza 1992., samo nekoliko dana prije pogibije, čelnik Herceg-Bosne Mate Boban ponovno je zatražio od Kraljevića da HOS stavi pod zapovjedništvo HVO-a. Kraljević je to odbio. Dan prije smrti, u intervjuu za list Novi danas, otvoreno je kritizirao Bobanovu politiku.
"Mate Boban ima drukčije ideje od HOS-a i mislim da njegova politika nije prijateljska prema Bosni i Hercegovini. Tu se prije svega radi o pitanju njezine podjele. Za razliku od HVO-a, mi štitimo sve stanovnike BiH od agresora i pokušavamo igrati pošteno bez zadnjih namjera. Mi želimo samo osloboditi i zaštititi Bosnu od četnika", rekao je tada Kraljević.
Na dan 9. kolovoza, nakon sastanka na kojem je sudjelovao i ministar obrane HZ-a Herceg-Bosne Bruno Stojić, Kraljevića je do mjesta sastanka pratio Vinko Martinović Štela, jedan od zapovjednika HOS-a u Mostaru. U popodnevnim satima, kod Kruševa, njegovu kolonu zaustavila je vojna policija. Bila je to zasjeda. Na vozila je otvorena vatra, a poginuli su svi putnici. Uz Kraljevića, život su izgubili Gordan Čuljak, Šahdo Delić, Ivan Granić, Rasim Krasniqi, Osman Maksić, Mario Medić, Vinko Primorac i Marko Stjepanović.
Jedan od najbizarnijih detalja cijelog slučaja jest da su tijela poginulih sasvim slučajno otkrivena u kombiju u Omišu, stotinjak kilometara od mjesta zasjede. Do danas nije razjašnjeno zašto je došlo do pucnjave između dviju nominalno savezničkih strana, niti kako su tijela završila tako daleko. Kraljević je pokopan 13. kolovoza 1992. godine.
Zbog Kraljevićevih sukoba s HVO-om i Herceg-Bosnom, njegova se smrt često promatra kroz političku prizmu. O tome je 2015. godine za N1 televiziju govorio Josip Manolić, jedan od najistaknutijih suradnika predsjednika Franje Tuđmana u prvim godinama rata. Manolić je podsjetio da je Tuđman upravo Gojku Šušku povjerio vođenje ratne politike u Bosni i Hercegovini.
"Na jednoj sjednici ONS-a Gojko je postavio pitanje politike prema BiH i rekao da se ona vodi na nekoliko kolosijeka. 'Od sada si, Gojko, odgovoran za politiku prema BiH', rekao je na to Tuđman", prepričao je Manolić.
Manolić je bio vrlo eksplicitan o motivima i sudbini Kraljevića, povezujući njegovu smrt s politikom vrha HDZ-a. "Kraljević je surađivao s Bobanom, a onda se okrenuo Izetbegoviću. Radio je za interese struktura koje su bile protiv politike Tuđmana. Zna se tko je sasjekao Kraljevića i zašto je on doživio to što je doživio. Tuđman je bio za razbijanje tih snaga koje veličaju NDH i Pavelića i želio je izbjeći da ja, kao šef obavještajne službe, sudjelujem u tome, pa je to ponudio Gojku Šušku", izjavio je Manolić.
Nekoliko istraga o smrti Blaža Kraljevića i njegovih suboraca završilo je bez konkretnih rezultata. Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu ponovno je 2013. godine pokrenulo istragu, no slučaj je i dalje ostao nerazriješen.
