Opadanje lišća usred ljeta uznemirilo Zagrepčane
Stručnjaci objašnjavaju da je riječ o prirodnoj reakciji na dugotrajnu sušu i visoke temperature, ali upozoravaju na opasnosti ako se toplinski valovi nastave.
Stručnjaci objašnjavaju da je riječ o prirodnoj reakciji na dugotrajnu sušu i visoke temperature, ali upozoravaju na opasnosti ako se toplinski valovi nastave.
Zagrebački parkovi i drvoredi posljednjih dana izgledaju kao da je stigla jesen. Žuto lišće koje se suši i prerano opada s krošanja izazvalo je zabrinutost mnogih građana, no stručnjaci imaju objašnjenje za ovu neobičnu pojavu usred kolovoza.
Prema riječima Jasne Molc, rukovoditeljice Službe za ekologiju i zaštitu šuma Hrvatskih šuma, radi se o sasvim prirodnoj obrambenoj reakciji stabala na visoke temperature i dugotrajni toplinski val. "Ono što je čovjeku koža, to je zapravo stablu list", izjavila je Molc za RTL Danas. Dodala je kako ljudi tijekom dehidracije i velikih vrućina smanjuju aktivnost i usporavaju pokrete, dok stabla na sličan način smanjuju površinu kroz koju gube vlagu te stoga odbacuju lišće.
Agrometeorologinja DHMZ-a Jasmina Dobranić potvrdila je ovu procjenu, istaknuvši da prijevremeno opadanje lišća nije znak rane jeseni, već posljedica toplinskog i sušnog stresa. "Biljke su pod utjecajem vrlo visokih vrijednosti temperature zraka. Mjerili smo i maksimalne vrijednosti iznad 30 stupnjeva, osim toga nedostaje vlage u tlu, stoga biljke da bi očuvale vodu i energiju odbacuju dio lišća", objasnila je Dobranić.
Zelenilo u Zagrebu redovito se zalijeva, a za jedan ciklus zalijevanja svih stabala po gradskoj četvrti potrebno je oko deset dana. Prema podacima koje prenosi Dnevno.hr, jedno stablo po zalijevanju zahtijeva između 80 i 120 litara vode. Manjem grmlju potrebno je od 15 do 20 litara, a većem od 25 do 30 litara. Cvjetnjaci tijekom velikih vrućina tjedno trebaju i do 35 litara vode po četvornom metru, dok je travnjacima potrebno do 30 litara.
Stručnjaci ističu da trenutno opadanje lišća ne predstavlja ozbiljnu prijetnju za stabla. "Ne trebamo se zasada brinuti za tu pojavu jer stabla će to bez problema savladati", rekla je Molc. Međutim, upozorila je i na potencijalne dugoročne posljedice. "Bilo bi zabrinjavajuće kad bi se više puta pojavile ovakve situacije i ovakvi dugotrajni toplinski valovi. Jer bi stablo tad fiziološki oslabilo i bilo bi sklonije nekim drugim biljnim bolestima i štetnicima", zaključila je rukovoditeljica Službe za ekologiju i zaštitu šuma.
