Pretjerano hlađenje, prljavi filtri i hladan zrak usmjeren ravno u tijelo najčešće su pogreške koje narušavaju udobnost, povećavaju potrošnju struje i mogu izazvati neugodne tegobe, a Hrvatski zavod za javno zdravstvo ima jasan savjet o maksimalnoj temperaturnoj razlici.
Kad ljetne vrućine postanu nepodnošljive, ruka gotovo automatski poseže za daljinskim upravljačem klima-uređaja. No, želja za trenutnim olakšanjem često dovodi do pogrešaka koje štete i zdravlju i novčaniku. Umjesto da dnevni boravak pretvaramo u rashladnu komoru, stručnjaci savjetuju postupno i promišljeno hlađenje. Evo pet ključnih smjernica koje valja slijediti svaki put kad uključujemo klima-uređaj.
Osnovno pravilo tiče se odnosa vanjske i unutarnje temperature. Hrvatski zavod za javno zdravstvo ističe da temperatura u rashlađenoj prostoriji ne bi smjela biti više od sedam stupnjeva niža od one vanjske. Drugim riječima, dok je vani 34 stupnja, nije potrebno unutrašnjost hladiti na 20 ili 21 stupanj. Već i vrijednost od 27 ili 28 stupnjeva, uz nižu vlažnost i lagano strujanje zraka, pruža sasvim ugodan boravak.
Nagla promjena temperature najviše se osjeti pri izlasku iz rashlađenog prostora. Organizmu treba kratko vrijeme da se prilagodi, a posljedice mogu biti glavobolja, slabost ili opća nelagoda. Prije izlaska korisno je povisiti temperaturu na uređaju ili nekoliko minuta provesti u toplijem dijelu doma.
Klima-uređaj postiže najbolje rezultate kada su prozori i vrata dobro zatvoreni. Ako kroz otvor neprestano ulazi vruć zrak, uređaj je prisiljen raditi jače i dulje ne bi li održao zadanu temperaturu. Posljedica je veći račun za struju, slabiji učinak hlađenja i nepotrebno trošenje samog uređaja.
Tijekom dana obavezno treba spustiti rolete ili navući zavjese, osobito na prozorima izloženim suncu. Tako se prostor manje zagrijava i klima dobiva znatno lakši zadatak. Prozore je najbolje otvoriti noću ili u ranim jutarnjim satima, kad je vanjski zrak osvježavajuć, a potom ih zatvoriti i tek tada uključiti hlađenje.
Boravak ili spavanje točno ispod jedinice klima-uređaja nije preporučljivo. Stalno izlaganje hladnom zraku može izazvati suhoću očiju i sluznice, kao i ukočenost u predjelu vrata i ramena. Lamele uređaja treba usmjeriti prema stropu ili slobodnom dijelu sobe kako bi se rashlađeni zrak postupno i ravnomjerno rasporedio po cijelom prostoru.
Tijekom noći idealno je aktivirati tihi ili noćni način rada. Ako uređaj ne raspolaže tom opcijom, rješenje je postaviti umjerenu temperaturu i programirati automatsko isključivanje nakon što se prostorija dovoljno ohladi.
Klima-uređaj konstantno cirkulira zrak, a na filterima se s vremenom nakupljaju prašina, dlake i razne druge čestice. Prljavi filteri ometaju protok zraka, stvaraju neugodne mirise i tjeraju uređaj na povećanu potrošnju energije. U sezoni intenzivnog korištenja filtere treba redovito provjeravati i čistiti slijedeći upute proizvođača.
Kućno održavanje filtera ipak ne može zamijeniti stručni pregled. Prije početka sezone hlađenja preporučljivo je obaviti servis, osobito ako uređaj dulje nije radio, slabije hladi, curi ili proizvodi neuobičajene zvukove i mirise. Ono što se nikako ne smije činiti jest samostalno rastavljanje unutarnje jedinice ili korištenje agresivnih kemijskih sredstava za čišćenje.
Većina kućnih klima-uređaja hladi i ponovno cirkulira zrak koji već postoji u prostoriji, što znači da u pravilu ne dovodi svježi zrak izvana. Upravo zato prostor treba redovito provjetravati, idealno u ranim jutarnjim i kasnim večernjim satima kad vanjska temperatura padne.
Klimatizirani zrak zna biti suh, pa je unos dovoljne količine tekućine tijekom dana nužan, čak i ako zbog ugodne temperature ne osjećamo izraženu žeđ. Ovo je posebno važno za djecu, starije osobe i kronične bolesnike. Klima-uređaj ne treba paliti i gasiti svakih nekoliko minuta, učinkovitije je odabrati razumnu temperaturu i pustiti ga da je samostalno održava.
