Voditelj kriminalističko-obavještajnog odjela PU karlovačke Dražen Klokočki upozorava da roditelji moraju preuzeti ključnu ulogu u zaštiti djece na internetu, posebno nakon što je broj kaznenih djela iskorištavanja djece za pornografiju dramatično porastao.
Sigurnost djece na društvenim mrežama postaje sve ozbiljniji izazov, a najnoviji podaci Policijske uprave karlovačke to zorno prikazuju. Voditelj kriminalističko-obavještajnog odjela Dražen Klokočki iznio je zabrinjavajuću statistiku koja ukazuje na drastičan porast kaznenih djela iskorištavanja djece za pornografiju na području Karlovca.
Prema riječima Klokočkog, tijekom cijele 2025. godine evidentirana su samo dva takva kaznena djela. No, u prvoj polovici 2026. godine ta je brojka skočila na deset. "Znači 2025. godina Policijska uprava karlovačka je imala dva kaznena djela iskorištavanje djece za pornografiju, znači za cijelu godinu. Ova godina, 2026., znači za prvu polovicu godine imamo deset kaznenih djela. Evo samo ako gledamo pola godine, to je neki porast od 400 posto," izjavio je za Trend Karlovac.
Ovaj alarmantan porast dogodio se u kontekstu sve veće prisutnosti djece na platformama poput Instagrama, Snapchata i Facebooka, gdje se dobna ograničenja često zaobilaze, a djeca bivaju izložena neprimjerenom sadržaju i potencijalno opasnim kontaktima.
Klokočki ističe da, iako bi same društvene mreže trebale posvetiti više pažnje verifikaciji korisnika, najveći teret odgovornosti leži na roditeljima. "Moje mišljenje je da bi oni trebali malo više obratiti pozornost na taj dio kod verifikacije, ali najveću odgovornost snose roditelji koji puštaju svojoj djeci da koriste društvene mreže bez nadzora, bez da vide s kim to dijete komunicira, šta radi na internetu itd.," rekao je.
Naglasio je kako roditeljski nadzor ne znači stalno stajanje uz dijete, već aktivno zanimanje za njegov digitalni život. "Ne moramo sad mi biti, ajmo reći kolokvijalno, baba roga i sad stajati uz dijete i gledati šta radi. Ali ajmo biti roditelji u pravom smislu i voditi brigu o tom djetetu, šta ono radi na internetu," poručio je Klokočki.
Posebnu opasnost predstavljaju osobe koje na društvenim mrežama kriju svoj identitet i lažno se predstavljaju kao djeca kako bi stupile u kontakt s maloljetnicima. Komunikacija nerijetko počinje naizgled bezazleno, primjerice ponudom bonova za mobitel, da bi ubrzo prerasla u zahtjeve za slanjem eksplicitnih fotografija ili videa.
U takvim situacijama ključno je da dijete ima izgrađen odnos povjerenja s roditeljima ili drugim odraslim osobama. "Ako se nešto desi, uspostaviti povjerenje između djeteta i roditelja i taj roditelj treba to prijaviti nama ili to dijete može prijaviti u školi, pedagogu, razrednici ili bilo kome. Znači, ne ignorirati, jer to dijete onda taj sadržaj drži u sebi i može se desiti onda svašta," upozorio je Klokočki.
Policija također apelira na roditelje da u slučaju neželjenog kontakta ili prijetnje ne brišu profile, poruke i druge digitalne tragove jer su oni ključni dokazi u istrazi.
Kao jedan od ključnih problema Klokočki vidi nedovoljnu digitalnu pismenost i roditelja i djece. Smatra da bi se edukacija o sigurnosti na internetu trebala snažnije integrirati u obrazovni sustav, ali i u svakodnevni odgoj kod kuće. Roditeljima su na raspolaganju i različiti tehnički alati, poput postavki roditeljske kontrole na uređajima, ograničavanja instaliranja novih aplikacija i postavljanja profila na privatno.
Klokočki je zaključio kako broj pratitelja na društvenim mrežama ne bi smio biti mjerilo popularnosti, osobito kada dijete velik dio tih ljudi uopće ne poznaje. Poruka je jasna: djecu treba educirati o opasnostima digitalnog svijeta i izgraditi odnos u kojem će se osjećati sigurno prijaviti svaki problem.
