Hrvatska bi mogla biti na pragu političke prekretnice gdje se ne postavlja samo pitanje vlasti, već i kakvu zemlju želimo izgraditi nakon toga. Konkretan povod je da je Most započeo proceduru za izglasavanje nepovjerenja Vladi Andreja Plenkovića zbog skandala s opasnim otpadom u Lici. Za samo pokretanje procedure potrebno je minimalno 31 zastupnik, dok je za rušenje Vlade potrebno 76 glasova.
I tu počinje prava priča, piše Berislav Mlinarević u analizi za Hrvatski glasnik objavljenoj 13. kolovoza 2026. Postoji li trenutno u Hrvatskom saboru 76 pojedinaca koji su spremni staviti nacionalne interese ispred stranačkih kalkulacija, osobnih pozicija i političke budućnosti? Jer Hrvatska više nema luksuza za još jedan neuspjeh.
Test karaktera i cijena glasa
Godinama gledamo državu koja se guši u neučinkovitosti dijela svojih institucija, ministarstava i administracije. Jedan skandal prati drugi, a odgovornost se sve više gubi; ministri smjenjuju jedni druge, no sustav ostaje uglavnom isti. Trebalo je samo pričekati da negdje sve eksplodira. Lika bi mogla biti upravo ta točka.
Eventualno glasovanje o povjerenju Vladi bit će mnogo više od običnog prebrojavanja ruku. Hoćemo li ponovno svjedočiti političkoj trgovini? Hoće li se pojaviti iznenadne promjene stajališta, politički dogovori i glasovi koji će preko noći dobiti novu vrijednost? Kolika je danas vrijednost jednog glasa u Saboru? Koliko vrijedi ministarska fotelja? Koliko mjesto u upravi ili nadzornom odboru?
"Političari, pošto su vam duše?" pita se Mlinarević. "Jer postoje trenuci kada političar više ne glasuje samo o Vladi. Glasuje o vlastitom karakteru."
Što dolazi poslije Plenkovića?
Ako ova Vlada izgubi vlast, što onda dolazi? Nije dovoljno srušiti Andreja Plenkovića. Potrebno je znati što dolazi nakon toga. Zadnje što Hrvatskoj treba je zamijeniti jednu političku koaliciju drugom i nakon nekoliko mjeseci nastaviti potpuno istim putem.
Hrvatskoj je potrebna snažna vlada, malo ali kompetentno državno vodstvo, profesionalna administracija, jasni ciljevi i rokovi te osobna odgovornost svakog ministra. Ali istovremeno i neovisno sudstvo, slobodni mediji, parlamentarna kontrola i mogućnost smjene svake vlasti na izborima. To nije diktatura, nego ono što autor naziva prosvijećenom, odgovornom i razvojnom državom.
Zemlja u kojoj ministar ne uspijeva tijekom četiri godine objasniti zašto određena stvar nije napravljena. Država u kojoj se direktori javnih poduzeća biraju na temelju sposobnosti, a ne stranačke pripadnosti. Zemlja u kojoj sudovi moraju poštovati rokove, uprava mora biti na usluzi građanima, a ekonomija mora postati važnija od političarske administracije.
Damir Vandelić već godinama javno ističe nužnost povećanja učinkovitosti, reformi, smanjenja izdataka i obnove povjerenja u institucije. Njegovi politički prijedlozi mogu se podržati ili odbiti, ali treba ih ozbiljno raspraviti u javnosti, a ne ignorirati.
Držač ili državnik
"Hrvatskoj ne treba apsolutist. Treba joj državnik. Zato Hrvatskoj zapravo ne treba prosvijećeni apsolutizam. Treba joj ono što je iz tog povijesnog koncepta vrijedilo: znanje, odlučnost, odgovornost i sposobnost provođenja reformi, bez apsolutizma, s punom demokratskom kontrolom vlasti", zaključuje Mlinarević.
Moguće je da upravo sada dolazi prilika da vidimo ima li u Hrvatskom saboru dovoljno ljudi koji misle dalje od idućih izbora. Most trenutno prikuplja potpise ostalih zastupnika i klubova kako bi sazvao izvanrednu sjednicu i pokrenuo glasanje o nepovjerenju Vladi.
Ako dođe do glasanja, svaki podignuti glas imat će svoju težinu. I svaka spuštena također. Jer Hrvatska nema više mnogo vremena za pogrešne ljude, pogrešne politike i još jedno izgubljeno desetljeće.
"Ovaj put pitanje nije samo može li pasti jedna Vlada. Pitanje je: Može li nakon nje napokon ustati država?"