U utorak, 12. kolovoza 2026., nebo će prirediti spektakularan nebeski ples. Potpuna pomrčina Sunca bacit će svoju sjenu na dijelove Španjolske, Islanda i Grenlanda, dok će se djelomična faza moći promatrati širom Europe, Sjeverne Amerike i zapadne Afrike. Za ljubitelje astronomije u Hrvatskoj, ovo će biti posebna prilika jer će Mjesec prekriti značajan dio Sunčeva diska neposredno prije zalaska.
Put svetog Jakova u tami
Jedan od najdojmljivijih prizora dogodit će se na sjeveru Španjolske. Točno u 20.28 sati, dugačka sjena Mjeseca prekrit će gotovo cijelu rutu Camino de Santiago, slavni hodočasnički put. Mrak će potrajati otprilike minutu i 30 sekundi, dok će početne dionice puta do Pamplone i završni dio u Composteli ostati izvan pojasa potpune tame. Brzina sjene bit će vrtoglavih više od 7.000 kilometara na sat.
Ovo je prvi put nakon više od jednog stoljeća da potpuna pomrčina Sunca stiže na kopneni dio Španjolske. Sjena će krenuti blizu Sjevernog pola i prelaziti južno duž rute od 8.260 kilometara, većim dijelom iznad Atlantika, a svoj maksimum dosegnut će zapadno od islandske obale. Potpuna faza najduže će trajati dvije minute i 18 sekundi, no u Portugalu i Španjolskoj bit će skraćena na otprilike jednu minutu.
Pogled iz Hrvatske: Kvarner i Istra u prvom planu
Iako Hrvatska nije na putu totaliteta, djelomična pomrčina bit će itekako uočljiva. Najbolje uvjete za promatranje imat će stanovnici Kvarnera i Istre, gdje će Mjesec u vrhuncu prekriti gotovo 90 posto Sunčeva promjera. Prema podacima sa stranice Time and Date, u Rijeci će biti zaklonjeno 79,67 posto Sunca. Pomrčina će započeti u 19.27, maksimum dosegnuti u 20.11, a završiti u 21.08, što znači da će ukupno trajati 101 minutu.
Posebna draž ove pomrčine leži u njezinu vremenu odvijanja. Dogodit će se neposredno prije zalaska Sunca, kada je ono vrlo nisko nad obzorom, što može rezultirati iznimno dramatičnim i fotogeničnim prizorima. Za usporedbu, posljednja pomrčina Sunca vidljiva iz Europe, 29. ožujka 2025., u Hrvatskoj je prikazala tek 10 do 20 posto prekrivenosti Sunčeva diska.
Znanstvenici i nebeske atrakcije
Događaj će privući pažnju znanstvene zajednice i brojnih entuzijasta. Europska svemirska agencija (ESA) organizirat će prijenos uživo iz Astrofizičkog opservatorija Javalambre u Španjolskoj, a aktivnosti će pratiti i NASA. Istraživački timovi iz SAD-a planiraju lansirati više od 60 balona na velikim visinama iz Španjolske i Islanda kako bi proučavali atmosferu tijekom kratkotrajnog pada temperature.
"Za mene to nije samo znanstveni trenutak. To nije samo nevjerojatno poravnanje nebeskih tijela. To je i vrlo ljudski trenutak," izjavila je Carole Mundell, znanstvena direktorica ESA-e.
Michael Zeiler, autor mapa pomrčina, podijelio je svoje oduševljenje: "Ono što me uzbuđuje je promatranje rijetkih pojava." Dan će biti ispunjen i drugim nebeskim atrakcijama. Prije svitanja na nebu će se pojaviti luk od šest planeta, a nakon noći vrhunac će dosegnuti meteorski roj Perzeida.
Sigurnost na prvom mjestu i pogled u budućnost
Stručnjaci upozoravaju da je za promatranje pomrčine, pa i ove djelomične, obavezno koristiti certificirane naočale za promatranje Sunca koje zadovoljavaju standard ISO 12312-2 ili odgovarajuće solarne filtre za teleskope i dalekozore. Gledanje u Sunce bez zaštite može trajno oštetiti vid.
Za one koji će propustiti ovaj spektakl, utjeha stiže u obliku još impresivnijeg događaja. Već 2027. godine očekuje se još duža potpuna pomrčina Sunca, s totalnošću koja će trajati do čak šest minuta i 23 sekunde iznad juga Španjolske, dijela sjeverne Afrike i Bliskog istoka. Posljednja velika potpuna pomrčina u kopnenoj zapadnoj i srednjoj Europi dogodila se 11. kolovoza 1999. godine.