Procurili detalji mogućeg sporazuma SAD-a i Irana
Ključna točka pregovora je Hormuški tjesnac, a iranski predsjednik Pezeškiyan otkrio je kako je pokojni vrhovni vođa Hamenei dao zeleno svjetlo za dogovor s Washingtonom.
Ključna točka pregovora je Hormuški tjesnac, a iranski predsjednik Pezeškiyan otkrio je kako je pokojni vrhovni vođa Hamenei dao zeleno svjetlo za dogovor s Washingtonom.
Dokumenti i izjave koji su procurili u javnost 6. kolovoza 2026. bacaju novo svjetlo na dramatičnu diplomatsku igru između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, koja bi mogla preoblikovati Bliski istok. U središtu potencijalnog sporazuma, prema informacijama do kojih je došla agencija Reuters, nalazi se Hormuški tjesnac, ključna svjetska pomorska ruta za transport nafte i ukapljenog prirodnog plina.
Istovremeno, iranski predsjednik Masoud Pezeškiyan je u opširnom intervjuu za državnu televiziju IRIB, povodom druge godišnjice svog mandata, otkrio dosad nepoznate detalje o tome kako je Teheran pristao na pregovore s administracijom američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Pezeškiyan je opisao proces donošenja odluke o prihvaćanju junskog memoranduma, privremenog dogovora između SAD-a i Irana postignutog uz posredovanje Pakistana. Cilj memoranduma bio je okončanje vojnih operacija, ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, ublažavanje američkih pomorskih ograničenja i otvaranje puta za 60 dana pregovora o iranskom nuklearnom programu i ukidanju sankcija.
Prema Pezeškiyanovim riječima, tadašnji vrhovni vođa Ali Hamenei u početku je imao rezerve, ali je članovima vijeća poručio da će prihvatiti prijedlog ako dobije podršku najmanje tri četvrtine članova tog tijela. "Prihvatio je mišljenje stručnjaka i svoju odluku donio na osnovu njihove procjene", rekao je Pezeškiyan. Na kraju je prijedlog dobio podršku 12 od ukupno 13 članova vijeća, nakon čega ga je vrhovni vođa odobrio.
"Prihvatio je mišljenje stručnjaka i svoju odluku donio na osnovu njihove procjene", rekao je Pezeškiyan.
Međutim, memorandum je kasnije propao nakon što su sporovi oko kontrole nad Hormuškim tjesnacem ponovo izazvali tenzije, pri čemu su obje strane jedna drugu optuživale za kršenje dogovora.
Predsjednik Irana osvrnuo se i na jedan od najtežih trenutaka svog mandata, pogibiju bivšeg vrhovnog vođe Alija Hameneija u napadu na kompleks vrhovnog vođe 28. veljače 2026. "Izgubili smo veliku vrijednost i izvor podrške", rekao je Pezeškiyan, prisjećajući se da je pokojni vođa "stajao iza vlade poput planine".
Opisao je i trenutak napada, rekavši da su državni dužnosnici bili na sastanku kada je kompleks napadnut. "Mislili su da će, nakon što ostanu bez drugih mogućnosti, ubistvom vrhovnog vođe srušiti državu. Međutim, zemlja je nastavila funkcionisati i izabran je naš novi vođa", izjavio je Pezeškiyan za IRIB.
Novi vrhovni vođa, Mojtaba Hamenei, preuzeo je dužnost u ožujku 2026., no od tada uglavnom izbjegava javne nastupe. Pezeškiyan je priznao da je komunikacija s novim vođom postala "vrlo teška" u usporedbi s njegovim prethodnikom. Američki predsjednik Donald Trump više je puta tvrdio da je iranski vođa ranjen u napadu i javno dovodio u pitanje je li uopće živ, što Teheran nije potvrdio. Unatoč tome, Pezeškiyan je Mojtabu Hameneija opisao kao "izuzetnog", strpljivog i racionalnog čovjeka, otvorenog za iskrene razgovore iza zatvorenih vrata.
Pezeškiyan je naglasio da se njegova administracija od dolaska na vlast suočila s nizom kriza, uključujući dvanaestodnevni rat u lipnju 2025., pooštravanje međunarodnih sankcija predvođenih SAD-om i proteste širom zemlje koji su počeli u siječnju 2026. Uprkos svemu, ustvrdio je da su vlada, oružane snage i građani uspjeli održati funkcioniranje zemlje.
Iako nema izravne veze s Hrvatskom, potencijalni dogovor između Washingtona i Teherana imao bi dalekosežne posljedice na globalnu energetsku sigurnost i stabilnost Bliskog istoka, što neizravno utječe i na europske zemlje, uključujući Hrvatsku.
