Rastući broj pripadnika ruske elite sve je zabrinutiji zbog nekontroliranog širenja ovlasti Federalne službe sigurnosti (FSB), kojoj se predsjednik Vladimir Putin sve više priklanja u nastojanju da očuva vlast usred rastućeg nezadovoljstva ratom u Ukrajini. Prema izvorima bliskim Kremlju koji su tražili anonimnost, Putin je napravio zaokret od održavanja ravnoteže između tvrdolinijaša i umjerenijih dužnosnika te se sada dosljedno oslanja na zagovornike strože kontrole.
Visoki dužnosnici poput Sergeja Kirijenka, moćnog Putinovog šefa unutrašnje politike, gube utjecaj. Kirijenko je u posljednje vrijeme kritiziran zbog neuspjeha ruskih političkih operacija u Armeniji, Moldaviji i Mađarskoj, prema procjenama ljudi bliskih Kremlju i ruskoj vladi.
FSB kao "kompanija koja upravlja zemljom"
Politički analitičar iz Moskve Andrej Kolesnikov slikovito je opisao trenutnu situaciju: "FSB je postao kompanija koja upravlja zemljom". Uz to je dodao kako su "politička administracija, Ministarstvo vanjskih poslova i financijsko-ekonomski blok svedeni na puko tehničko osoblje koje provodi odluke donesene iz perspektive tajnih službi."
Posebno se izdvaja Druga služba FSB-a, zadužena za borbu protiv terorizma i zaštitu političkog poretka. Prema tvrdnjama tri izvora, ona ima gotovo potpunu slobodu da provodi istrage protiv bilo koga, uz vrlo malo ili nimalo odgovornosti. Upravo ta služba stoji iza pokušaja da se milijarder i suosnivač Telegrama Pavel Durov optuži za terorizam, u sklopu nastojanja da se ograniči ta aplikacija. Durov, koji godinama živi izvan Rusije, odbacio je optužbu na svom Telegram kanalu, navodeći da ga je Rusija proglasila teroristom "zbog odbijanja njenih zahtjeva za masovni nadzor i cenzuru".
Pad podrške ratu i sve vidljivije posljedice
Putin se sve više oslanja na FSB u trenutku kada posljedice rata postaju sve vidljivije običnim građanima. Ukrajinski napadi na rafinerije nafte, tvornice obrambene industrije i logistička skladišta dopiru duboko unutar Rusije, potkopavajući tvrdnje Kremlja o kontroli situacije u petoj godini sukoba. Prema podacima moskovskog Levada centra, udio Rusa koji vjeruju da invazija napreduje uspješno pao je na 50 posto u srpnju, što je pad od 19 postotnih poena u odnosu na godinu dana ranije.
Bombaški napad u centru Moskve prošlog vikenda i dizanje u zrak automobila operativca FSB-a u Marijupolju vjerojatno su samo dodatno ojačali argumente FSB-a u korist strožih sigurnosnih mjera, ostavljajući malo prostora drugim frakcijama unutar Kremlja da im se suprotstave, usprkos zabrinutosti da bi to moglo dodatno oslabiti podršku predsjedniku.
Od političkih protivnika do milijardera i znanstvenika
Talas represije zahvaća sve slojeve društva. Ilja Remeslo, nekadašnji prokremaljski bloger koji se okrenuo protiv Putina, poslan je u psihijatrijsku ustanovu nakon uhićenja u Sankt Peterburgu pod optužbom za širenje "lažnih vijesti" o vojsci, objavila je 26. srpnja državna agencija TASS. Antiratni političar Boris Nadeždin, kojem nije bilo dozvoljeno da se kandidira na predsjedničkim izborima 2024. godine, osuđen je zbog "ekstremizma" i nedavno je pobjegao u Francusku nakon što je proglašen "stranim agentom".
Druga služba FSB-a pokrenula je postupke i protiv desetina fizičara i istraživača iz oblasti zrakoplovstva i svemirske tehnologije zbog "izdaje", jer su sudjelovali na međunarodnim simpozijima koje je svojevremeno odobrila sama država. Ova agencija također održava neslužbene popise umjetnika, glazbenika i redatelja za koje se smatra da nisu dovoljno odani domovini.
U utorak je Putin potpisao novi propis koji predviđa kazne za one koji su se protivili ratu i napustili Rusiju, a koji su u odsutnosti proglašeni krivima. Njihova imovina u Rusiji bit će zamrznuta, bit će im zabranjeno korištenje državnih i bankarskih usluga putem interneta, a neće moći ni obnoviti putovnice u inozemstvu.
Duga povijest operacija protiv Putinovih protivnika
Druga služba FSB-a ima dugu povijest operacija protiv najistaknutijih Putinovih protivnika. Sjedinjene Američke Države uvele su sankcije njenom šefu, general-pukovniku Alekseju Sedovu (71), zbog trovanja Alekseja Navaljnog 2020. godine, dok je Velika Britanija uvela slične mjere zbog trovanja opozicionara Vladimira Kara-Murze. Agencija je također nadzirala bivšeg zamjenika premijera Borisa Njemcova prije njegovog ubojstva 2015. godine na mostu blizu Kremlja.
Sedov, koji ima direktan pristup Putinu od imenovanja 2006. godine, karijeru u KGB-u započeo je u Lenjingradu, današnjem Sankt Peterburgu. Početkom ove godine bio je među glavnim zagovornicima ograničavanja mobilnog interneta iz sigurnosnih razloga, što je izazvalo veliko nezadovoljstvo javnosti.
"Suštinski problem je osjećaj da je rusko rukovodstvo izgubilo dodir sa stvarnošću"
Tatjana Stanovaja, viša suradnica Carnegie Russia Eurasia Centra, u komentaru objavljenom 27. srpnja napisala je da su ruske elite sve zabrinutije zbog nesposobnosti sistema da odgovori na sve veći broj problema povezanih s ratom. "Suštinski problem je osjećaj da je rusko rukovodstvo izgubilo dodir sa stvarnošću", navela je Stanovaja, dodajući: "Putinova opsjednutost potčinjavanjem Ukrajine znatno je otežala efikasno upravljanje zemljom."
Atmosfera represije širi se i među elitama i među ruskom srednjom klasom. Sociologinja i istraživačica u New Eurasian Strategies Centre Ela Panejah to je sažela riječima: "Ljudi su svi uplašeni, jer nitko ne zna po koga će sljedećeg doći".
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov nije odgovorio na zahtjev za komentar o ovim navodima.