Ratovi u Ukrajini i Iranu stapaju se u globalni sukob

Ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku sve se više prepliću i poprimaju obilježja jednog velikog globalnog sukoba, upozorava magazin Fortune u analizi objavljenoj 2. kolovoza 2026. godine. Povod za takvu ocjenu su dva nedavna događaja koji su dodatno povezali ova žarišta: ukrajinski napad na iransko plovilo u Kaspijskom moru, nakon čega su, nekoliko dana kasnije, iranski dronovi napali plinske tankere u egipatskoj luci na Sredozemnom moru. Analitičari ne isključuju povezanost ovih incidenata.

Prema pisanju Fortunea, kojeg prenosi ukrajinska agencija UNIAN, Ukrajina je, prema navodima Kijeva, gađala brod koji je prevozio vojne terete za Rusiju, dok je iranski napad na Egipat prvi takav udar od početka sukoba s Iranom. Eksperti upozoravaju da eskalacija već utječe na svjetska tržišta, povećavajući rizike za brodarstvo, osiguranje i opskrbu energentima, što bi moglo dovesti do poskupljenja plina u Europi.

Mijenja se vojno-tehnička ravnoteža

Razvoj događaja prati i dublja promjena u načinu ratovanja, koja iz temelja mijenja međunarodne odnose. Fjodor Lukjanov, urednik časopisa 'Rusija u globalnoj politici', u analizi za Webtribune ističe da je revolucija dronova, potvrđena tijekom protekle godine i u Ukrajini i u Iranu, postala ključni faktor koji zahtijeva novo sagledavanje vojno-političke ravnoteže u svijetu.

Japan Times također naglašava asimetričnu prirodu modernog ratovanja. Iran je lansirao velik broj jednosmjernih napadačkih dronova, čija se cijena mjeri u tisućama dolara, u Perzijski zaljev, otežavajući operacije američkih razarača vrijednih milijarde dolara i prisiljavajući SAD da troši interceptor projektile koji koštaju milijune dolara. U Ukrajini, krajem lipnja, vojnik priprema lansiranje drona Hornet prema ruskim trupama u Donjeckoj oblasti, što ilustrira kako ove tehnologije postaju svakodnevica na bojištu.

Slabljenje 'duha Enkoridža'

Politički okvir sukoba dodatno se zakomplicirao nakon sastanka američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina na Aljasci u kolovozu 2025. godine. Taj susret, koji je kasnije nazvan 'duhom Enkoridža', temeljio se na Trampovoj procjeni da je poraz Ukrajine neizbježan i da bi Kijev trebao pristati na ustupke, uključujući povlačenje snaga iz Donbasa.

Međutim, godinu dana kasnije, ta je procjena uvelike revidirana. Prema analizi Webtribunea, evropski lideri iz Brisela, Londona i Kijeva uspjeli su usporiti proces započet na Aljasci i uvjeriti američkog predsjednika da Ukrajina još nije izgubila sposobnost za promjenu tijeka sukoba. Tijekom ljetnih samita G7 i NATO-a Tramp je pokazivao neutralniji, povremeno i blagonakloniji odnos prema Kijevu, praktično priznajući da je njegova ranija procjena bila preuranjena.

Evropa nosi teret pomoći

Iako je Tramp više puta optuživao administraciju bivšeg predsjednika Džozefa Bajdena da je potrošila stotine milijardi dolara na pomoć Ukrajini, najveći teret podrške sada nose evropske države, posebno Njemačka. Zbog toga pomoć Kijevu nije prestala ni nakon Trampova povratka u Bijelu kuću i smanjenja američke pomoći.

Zapadna Evropa se istovremeno suočava s ekonomskim teškoćama i pitanjima unutrašnje stabilnosti. U takvim uvjetima, politički establišment Evropske unije i Velike Britanije traži novu osnovu za unutrašnju koheziju, a vanjska prijetnja predstavlja jedan od najefikasnijih načina za okupljanje društva. Nastavak pomoći Ukrajini sve se više opravdava kao ulaganje u sigurnost evropskih država, a ne samo solidarnost s Kijevom.

Rusija, s druge strane, nastavlja širiti geografiju rata. Pad ruskih dronova u Rumunjskoj i nedavni ulazak rakete H-101 u zračni prostor Poljske pokazuju da sukob sve više pogađa susjedne zemlje NATO-a, što dodatno povećava rizike za globalnu sigurnost.

Nepovjerenje u AI i informacije o ratu

U međuvremenu, Telegram kanal AMK Mapping upozorava na sve veći problem s povjerenjem u informacije o ratu u Ukrajini koje generira umjetna inteligencija. U kratkoj poruci objavljenoj 2. kolovoza 2026. godine, ističe se da se AI-u ne može vjerovati kada je riječ o ovom sukobu, što otvara šire pitanje o pouzdanosti informacija u doba automatiziranog generiranja sadržaja.