DHMZ: Pred nama je novo normalno, gradovi se moraju mijenjati
Toplinski val s temperaturama do 40 °C ne popušta, a stručnjaci upozoravaju na sve češće ekstreme. Noći ne donose olakšanje, a urbani prostori postaju žarišta problema.
Toplinski val s temperaturama do 40 °C ne popušta, a stručnjaci upozoravaju na sve češće ekstreme. Noći ne donose olakšanje, a urbani prostori postaju žarišta problema.
Hrvatska se trenutačno nalazi usred snažnog toplinskog vala, s temperaturama koje dosežu 40 Celzijevih stupnjeva. Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) aktivirao je crveni i narančasti meteoalarm za veći dio zemlje, upozoravajući na veliku i vrlo veliku opasnost za zdravlje.
Prema prognozama, najviše dnevne temperature zraka kretat će se između 35 i 40 °C, a crveno upozorenje na snazi je za riječku, kninsku, splitsku, dubrovačku, osječku, zagrebačku i karlovačku regiju. "Temperature između 35 i 40 stupnjeva zadržat će se barem do kraja tjedna, a vrlo vjerojatno i tijekom sljedećeg", izjavio je ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler za Dnevnik Nove TV. Blago osvježenje s mogućim pljuskovima očekuje se tek od petka, ponajprije u unutrašnjosti, a krajem tjedna moguće je spuštanje razine upozorenja s crvene na narančastu u dijelu zemlje.
Dodatni problem predstavljaju iznimno tople noći. Na Jadranu se temperature ne spuštaju ispod 25 stupnjeva, a Güttler je kao ekstreman primjer naveo Senj, gdje se tijekom vikenda temperatura ni noću nije spuštala ispod 30 stupnjeva. "Problem nisu samo dani, nego i tropske noći", naglasio je. Građanima se savjetuje da izbjegavaju boravak na suncu između 10 i 17 sati, piju dovoljno tekućine i rashlađuju prostorije.
Klimatologinja DHMZ-a dr. sc. Sara Ivasić ističe da su ovakvi toplinski valovi sve češći i intenzivniji. "Znanstvena istraživanja procjenjuju da su europski toplinski valovi sada dva do tri stupnja toplija nego što bi bili bez klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem", rekla je za Tportal. To potvrđuju i statistike: Zagreb danas bilježi prosječno 39 vrućih dana godišnje, gotovo dvostruko više u odnosu na 21 dan u razdoblju od 1991. do 2000. godine. Još je izraženiji trend na postaji Split - Marjan, gdje se u zadnjih nekoliko godina bilježi 66 vrućih dana, u odnosu na prijašnjih 45.
Iako apsolutni temperaturni rekord u Hrvatskoj i dalje drže Ploče s izmjerenih 42,8 Celzijevih stupnjeva 4. kolovoza 1981. godine, klimatologinja ne isključuje mogućnost obaranja rekorda na pojedinim postajama. "Vrijednost od 35 Celzijevih stupnjeva, koju danas smatramo vrlo vrućim danom, u budućoj klimi mogla bi biti bliža vrijednosti od 37 stupnjeva. Istodobno bi temperature oko 40 stupnjeva postale češće nego danas", sažela je Ivasić.
Ravnatelj Güttler upozorava da se klimatskim promjenama treba pristupiti na dva načina: smanjenjem emisija kroz zelenu tranziciju i prilagodbom novim uvjetima. Posebno je naglasio ranjivost urbanih sredina. "Urbana područja su posebno ranjiva; tu imamo dosta asfalta, dosta betona, i morat ćemo početi ponovno graditi u skladu s novom klimom", izjavio je. Planiranje gradova na drukčiji način, kao i ulaganja u obranu od suša, poplava i požara, dio su toga.
Güttler je komentirao i rekordno niske vodostaje rijeka, istaknuvši da Hrvatska zasad nema problema s opskrbom električnom energijom. Ipak, upozorio je da susjedne države već bilježe poteškoće u radu elektrana zbog visokih temperatura rijeka koje se koriste za hlađenje. Naglasio je da jedna obilnija kiša neće biti dovoljna za oporavak podzemnih voda. "Ova situacija trenutna, s problemima sa sušom i s niskim razinama vode, ona je ipak prolazna, ona će se stabilizirati kroz nekoliko mjeseci, možda sljedeće godine u ovo doba budemo pak govorili o previsokim razinama rijeka", rekao je.
