Riječanin oživio povijest uz AI: Video oduševio tisuće
Ante Šušnjar otkrio nam je kako je četiri mjeseca uz pomoć umjetne inteligencije stvarao jedinstveno vizualno putovanje kroz prošlost grada na Rječini.
Ante Šušnjar otkrio nam je kako je četiri mjeseca uz pomoć umjetne inteligencije stvarao jedinstveno vizualno putovanje kroz prošlost grada na Rječini.
Video pod nazivom "Rijeka kroz vrijeme AI", koji je na YouTubeu objavljen prije nekoliko mjeseci, u kratkom je roku osvojio brojne Riječane i zaljubljenike u povijest. Njegov autor, Ante Šušnjar, profesionalac u marketingu i zaljubljenik u prošlost svog grada, spojio je stare fotografije, umjetnu inteligenciju i vlastitu znatiželju kako bi stvorio djelo koje je naišlo na iznimno pozitivne reakcije.
Ovaj projekt prirodni je nastavak Šušnjarovog profila "Riječka bojanka", na kojem već neko vrijeme digitalnim alatima udahnjuje novi život starim razglednicama, crtežima i fotografijama Rijeke. "Ideja za video zapravo je nastavak ideje iza profila Riječka bojanka. Ideja tog profila je da uz pomoć raznih digitalnih alata stvaram slike Rijeke iz različitih razdoblja, uz pomoć starih fotografija, razglednica i crteža", objasnio je Šušnjar za Riportal.
Proces stvaranja videa nije bio nimalo jednostavan i trajao je otprilike četiri mjeseca, no ne kontinuiranog rada, već povremenog istraživanja i učenja. Najzahtjevniji dio bio je dobiti od umjetne inteligencije rezultat koji je istovremeno i uvjerljiv i vjeran povijesnim detaljima. AI često na prvi pogled stvori dobru sliku, ali promijeni ključne elemente poput arhitekture, što kod povijesnih scena predstavlja veliki problem.
Šušnjar je otkrio da standardni, jednostavni zahtjevi poput "Obojaj ovu crno-bijelu fotografiju" često daju umjetne ili previše obrađene rezultate. Zato je razvio kreativniji pristup. "Puno bolje rezultate dobivao sam kad bih prompt napisao kao konkretnu scenu", rekao je. Kao primjer naveo je jedan od svojih najuspješnijih upita: "Od ove crno-bijele fotografije kreiraj fotografiju u boji scene sa filmskog seta, gdje svi glume da je 1940. godina. Bez filmske opreme, bez kamera, samo ljudi i atmosfera tog vremena."
Među brojnim motivima, autora posebno fasciniraju razdoblja za koja postoji malo fotografskih zapisa, poput onih s početka 20. stoljeća. "Što idemo dalje u prošlost, fotografija je sve manje, pa ostaju vedute, crteži i drugi prikazi", ističe Šušnjar. Posebno mu je zanimljiv Gradski toranj, odnosno Riječka ura, koja je kroz povijest imala različite funkcije. "Nekada je bila ulaz u utvrđeni grad, postojao je jarak s vodom, drveni most koji se podizao i cijeli taj prostor izgledao je potpuno drugačije nego danas."
Jednako mu je drag i motiv riječkog tramvaja, čiji je prvi električni model krenuo 1899. godine, a prometovao je sve do 1952. godine. Posebno nostalgično djeluje prizor tramvaja "Fiumare" kako vozi uz Mrtvi kanal, dok su uz obalu privezani stari drveni jedrenjaci. Šušnjar se često pita kako bi se grad razvijao da taj oblik javnog prijevoza nikada nije ukinut.
Iako su crno-bijele fotografije bogate detaljima najlakše za pretvorbu u boju, one oštećene ili lošije kvalitete zahtijevale su znatno više truda. Ključ uspjeha leži u davanju što preciznijeg konteksta umjetnoj inteligenciji: od godine i arhitektonskog stila do vrste odjeće koja je primjerena tom vremenu. "Sve što nije jasno zadano, AI će pokušati sam interpretirati, a tada se često pojave detalji koji izgledaju lijepo, ali nisu točni", pojasnio je.
Za posebno zahtjevne scene, poput one s fontanom Franje Josipa I., Šušnjar je morao ručno spajati više fotografija u jednu cjelinu kako bi AI alat mogao bolje razumjeti prostor i atmosferu koju želi dobiti. Svoje znanje i iskustvo u korištenju ovih alata voljan je podijeliti i s drugima. "Da, svakako. To vidim kao prirodan nastavak dosadašnjeg praktičnog rada s AI alatima", potvrdio je, dodajući kako je prava vrijednost u procjeni rezultata i usmjeravanju alata prema konkretnom cilju.
Iako je očekivao i određenu dozu kritike jer video ne pokriva sve dijelove grada ili ključne povijesne ličnosti, reakcije publike su ga ugodno iznenadile. Svjestan je da se AI generirani sadržaj uvijek treba promatrati kao interpretacija, a ne kao potpuno točna povijesna rekonstrukcija. "Ono što je video, po meni, najbolje napravio je to da nije zamijenio stare fotografije, nego ih je približio ljudima na jedan novi način", zaključio je.
Najveća mu je nagrada kada video potakne znatiželju kod gledatelja. "To znači da video nije bio samo nešto za pogledati, nego je nekome otvorio dodatnu znatiželju", rekao je Šušnjar. Ako je netko nakon gledanja poželio istražiti stare fotografije svog kvarta ili porazgovarati sa starijim članovima obitelji o tome kako je grad nekada izgledao, projekt je u potpunosti ispunio svoju svrhu.
