Dragovoljac Domovinskog rata Robert Modrić podnio je kaznenu prijavu protiv Milke Veselinović, no ističe da osoba s liste za državni stan nije ista. Slučaj ponovno otvara pitanja o aboliciji i pravima aboliranih u Hrvatskoj.
Zadarski dragovoljac Domovinskog rata i trener Robert Modrić potvrdio je da je otišao u policiju i podnio kaznenu prijavu protiv Milke Veselinović, žene koja je 2. svibnja 1991. na Plitvicama u kameru pjevala o klanju Hrvata i vrijeđala tadašnjeg hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana.
Modrić je svoj postupak objasnio u video objavi.
"Danas sam otišao u policiju podnijeti kaznenu prijavu protiv Milke Veselinović. Nažalost, Zakon o aboliciji ju oslobađa krivnje",izjavio je, dodavši kako je jedina dobra vijest to što osoba koja se pojavila na privremenoj listi prvenstva za stambeno zbrinjavanje u Zadarskoj županiji nije ista Milka Veselinović.
"Ipak je tužno što velika većina normalnih i dobrih hrvatskih građana nikada neće dobiti priliku za državni stan u najam",zaključio je Modrić, koji je 2025. godine bio kandidat za zadarskog gradonačelnika.
Podsjetnik na Milku Veselinović na društvenim mrežama objavio je anonimni profil Nikita Stoja, koji upozorava na korupciju i nepravde. U svojoj objavi, Stoja je napisao:
"Jučer, nastavno na Karleušu u Vodicama, spomenem Milku Veselinović. Ona koja je 2. 5. 1991. na Plitvicama pjevala: 'Slobodane, Slobodane, šalji nam salate, biće juve, klat ćemo Hrvate.' Sjećate se, zar ne? Podsjetnik je video niže."
Profil je dobio dodatne informacije o navodnom mjestu na popisu za davanje u najam stana u državnom vlasništvu, što je uzburkalo javnost i dovelo do moguće zamjene osoba. Nikita Stoja se potom obrušio na institucije:
"I onda se mi čudimo četnikovanju u Hrvatskoj! Gdje ste branitelji??? Glavni državni odvjetniče Turudiću? Predsjedniče RH? Premijeru? Vlado RH? Saborski zastupnici? Političke stranke u RH? Tajne službe????"
Snimka na kojoj se Milka Veselinović iz Štikade, općine Gračac, ponosno predstavila svojim imenom i prezimenom, nastala je 2. svibnja 1991. godine. Bio je to jedan od najtragičnijih dana u uvodnom razdoblju Domovinskog rata. Tog je dana u pokolju u Borovu Selu ubijeno 12 hrvatskih policajaca, a u Polači kod Zadra poginuo je Franko Lisica, prva žrtva u Dalmaciji. Dan ranije, 1. svibnja, izvršen je napad na Potkonje i Vrpolje pod vodstvom Milana Martića.
Na snimci Veselinović izgovara stihove koji su kasnije, tijekom opsade Vukovara, bili često korišteni među srpskim snagama: "Slobodane, šalji nam salate, bi'će juhe, kla'ćemo Hrvate." U svom govoru poručuje da su Hrvati "go*** i ustaše" te da im se Srbi ne trebaju pokoriti. Komentirajući posjet Franje Tuđmana Crnoj Gori, izjavila je:
"Njega je onđe trebalo odmah ubiti za onim stolom i ne dati mu da iziđe van."
Svoj je nastavak začinila uvredljivim stihovima: "Nasred polja kobila šarena, to je Franje Tuđmanina žena... Oj, Tuđmane svinjo stara, nećemo te za vladara." Okupljeni su njezine riječi dočekali odobravanjem i smijehom, a snimatelj je na kraju poručio da je glavno da su "naši" pobijedili.
Pomutnju na društvenim mrežama izazvala je objava privremene liste prvenstva za 2026. godinu za stambeno zbrinjavanje na potpomognutim područjima Zadarske županije, na kojoj se pojavila osoba s imenom Milka Veselinović. Robert Modrić je, međutim, istaknuo da nije riječ o istoj osobi s videa. Sam upis na listu ne znači da je stan već dodijeljen, nego da je zahtjev prošao formalnu provjeru i rangiranje. Gračac, odakle je Veselinović iz 1991., spada u potpomognuta područja, a mjesto Štikada danas se administrativno nalazi u Općini Lovinac u Ličko-senjskoj županiji.
Slučaj je ponovno otvorio pitanje abolicije i općeg oprosta. U prosincu 1992., dok su borbe još trajale, predsjednik Franjo Tuđman, kojeg je Milka Veselinović najgrublje vrijeđala, pomilovao je 94 pravomoćno osuđene osobe srpske nacionalnosti, optužene za pripremanje oružane pobune. Prema podacima Braniteljskog portala, kroz sva tri zakona o oprostu donesena između 1992. i 1996. godine, ukupno je abolirana 21.641 osoba.
Hrvatski Zakon o općem oprostu, međutim, ne štiti počinitelje ratnih zločina i djela kršenja međunarodnog humanitarnog prava. Uz osjećaj nepravde, u dijelu javnosti pojavili su se i komentari da ovakvi primjeri potvrđuju kako je Hrvatska pravna država i civilizacijski daleko ispred Srbije, te da dobro postupanje prema aboliranima dodatno dokazuje da cilj Oluje nije bilo etničko čišćenje.
