Rusi povukli rekordne milijarde iz banaka

Rusi masovno povlače novac iz banaka jer strahuju da bi Kremlj mogao zamrznuti ili nacionalizirati privatne depozite kako bi financirao rat u Ukrajini. Prema podacima Centralne banke Rusije, građani su u prvih sedam mjeseci ove godine iz bankovnog sustava iznijeli oko 24,4 milijarde eura, pri čemu je samo tijekom ljeta povučeno rekordnih 15,2 milijarde dolara.

Kako piše Washington Post, ljudi se boje da bi vlasti mogle konfiscirati sredstva za financiranje rata. U prva dva tjedna kolovoza povučeno je gotovo 3,4 milijarde dolara (286,4 milijarde rubalja), u lipnju više od 4,5 milijardi dolara, a u srpnju 7,3 milijarde dolara.

Ukupan iznos povučen ove godine već premašuje 24,7 milijardi dolara (2 bilijuna rubalja), koliko je ukupno povučeno tijekom prve godine nakon invazije u veljači 2022. U prva dva tjedna invazije iz sustava je izašlo 23 milijarde dolara, a banke su se suočile s nestašicom gotovine.

Taras Skvorcov, visoki dužnosnik Sberbanka, najveće ruske banke za osobno bankarstvo, izjavio je da bi se ukupan iznos sredstava povučenih ove godine mogao gotovo udvostručiti u odnosu na iznos povučen tijekom prve godine ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu.

Pet od sedam najvećih banaka bilježi odljev depozita

Podaci financijskog tržišta Banks.ru pokazuju da je potražnja za gotovinom počela rasti početkom ožujka i nastavila se, s oko 300 milijardi rubalja (3,05 milijardi eura) koji svaki mjesec napuštaju račune. Pet od sedam najvećih ruskih banaka zabilježilo je neto odljev depozita građana.

Najteže je pogođena Gazprombanka, koja je u četiri mjeseca izgubila 299,5 milijardi rubalja (3,04 milijarde eura), odnosno 10,8 posto ukupnih depozita. Rosseljhozbanka je izgubila 270,5 milijardi rubalja (2,75 milijardi eura), što je pad veći od 15 posto. Alfa-Bank, najveća ruska privatna banka, izgubila je 179,4 milijarde rubalja (1,82 milijarde eura) ili 5,6 posto depozita. Sovcombank i VTB zabilježili su dodatne odljeve od 81,7 milijardi rubalja (830 milijuna eura) i 20,4 milijarde rubalja (207 milijuna eura).

Sberbank je isprva bila stabilna, no i njezini su se štediše okrenule gotovini: u lipnju je otišlo 211,6 milijardi rubalja (2,15 milijardi eura), a u srpnju dodatnih 31,8 milijardi rubalja (323 milijuna eura). T-Bank je bila iznimka, s povećanjem depozita od 193 milijarde rubalja (1,96 milijardi eura).

Povlačenja uzrokuju velike probleme s likvidnošću, tvrde Skvorcov i jedan bivši visoki ruski dužnosnik Ministarstva financija, dodatno opterećujući financijski sektor koji je već pod pritiskom zbog sve većeg broja nenaplativih kredita nakon kreditnog “buma” potaknutog državnim uredbama radi povećanja vojne proizvodnje.

“Dronovi lete. Stvari gore. Nervoza raste. A možda proradi i ona svakodnevna ljudska logika da novac treba držati kao gotovinu pod jastukom, a ne negdje u bankama gdje vam možda nikad neće biti vraćen”, rekao je bivši dužnosnik Ministarstva financija koji je govorio pod uvjetom anonimnosti. “Za neke banke ovo je doista problem. Nisu to očekivale, sav novac su uložile negdje drugdje, a ljudi sada dolaze i povlače po pola bilijuna rubalja mjesečno”, dodao je.

Gotovina u optjecaju naglo raste

Ukupna količina gotovine u optjecaju porasla je samo u srpnju za 643,4 milijarde rubalja (6,53 milijardi eura), što je najveći mjesečni porast od početka godine, prema podacima Banke Rusije. U prvoj polovici kolovoza povučeno je dodatnih 300 milijardi rubalja.

Zašto Rusi povlače novac

Povlačenje potiču dva preklapajuća straha: da bi ukrajinski napadi dronovima na rafinerije i logističku infrastrukturu mogli destabilizirati financijski sustav te da bi ruska vlada mogla zaplijeniti ili zamrznuti depozite kako bi pokrila rastuće ratne troškove.

Aleksandra Prokopenko, bivša savjetnica ruske Središnje banke, kaže da povlačenja novca odražavaju sve dublji strah među ruskim stanovništvom. “To znači da ljudi nemaju povjerenja ni u ruski bankarski sustav ni u ruski financijski sustav... Sve je to posljedica straha da će vlada nešto učiniti s bankarskim sustavom, da bi mogla nacionalizirati depozite”, ističe Prokopenko. “Ne bih isključila mogućnost da vlasti uvedu ograničenja na povlačenje novca”, dodala je, iako smatra da je takva vrsta nacionalizacije ipak malo vjerojatna.

Drugi strah utemeljen je na nedavnim događajima. Ruski tužitelji su prošle godine prenijeli približno 51,5 milijardi dolara (44,3 milijarde eura) privatne imovine pod državnu kontrolu, prema Washington Postu. U lipnju su vlasti zaplijenile oko 7,6 milijardi dolara (6,5 milijardi eura) imovine povezane s milijarderom Vadimom Moškovičem, osnivačem poljoprivrednog holdinga Rusagro.

Istodobno, Vladimir Putin izvlači ono što dužnosnici opisuju kao dobrovoljne "donacije" od oligarha, pri čemu su stotine milijardi rubalja pritjecale u federalni proračun do sredine kolovoza, izvijestio je ruski poslovni dnevnik Vedomosti. Velike tvrtke također premještaju novac izvan domašaja domaćih regulatora, s više od 9,4 milijarde dolara koje su napustile ruski bankovni sustav samo u drugom kvartalu ove godine, prema podacima središnje banke.

Usporedba s 2022. i pogoršanje ekonomije

Rusi su novac iz banaka masovno povlačili i 2022. nakon invazije i prvog vala zapadnih sankcija. Središnja banka tada je privremeno podigla kamatne stope na 20 posto i uvela kontrolu kapitala kako bi stabilizirala sustav. Te su kontrole kasnije ukinute i navala je splasnula, ali sadašnji trend je veći i dulji.

Šira ruska ekonomska pozicija se pogoršava. BDP je u prvoj polovici ove godine porastao samo 0,3 posto, u usporedbi s 1,2 posto u istom razdoblju prošle godine, prema podacima Kremlja koje se ne može neovisno provjeriti.

Andrej Klepač, glavni ekonomist državne razvojne korporacije VEB, smijenjen je tijekom vikenda nakon što je javno propitivao može li Rusija pobijediti u dugotrajnom ratu. "Nećemo pobijediti u ovoj utrci iscrpljivanja. Pod iluzijom smo da će se sve srušiti. Nije se, i neće se. Naši troškovi rastu", rekao je na ekonomskom forumu Moskovske burze u svibnju.